Kristaps Kovalonoks i Mega Gosvami su se preselili u Finsku još kao studenti i u toj zemlji i vjenčali. Rade na liderskim pozicijama, vide ovu zemlju kao dobru za podizanje djece, ali zbog jedne stvari im za doseljenike to ipak nije “najsrećnija zemlja na svijetu”.

– Preselio sam se u Finsku 2018. godine da bih magistrirao na Univerzitetu u Turku nakon studija finskog i estonskog jezika u Letoniji.  Znao sam da će biti teško. Početi od nule u novoj zemlji nikome nije lak zadatak. Meg sam upoznao na rođendanskoj zabavi 2019., rekao je Kristaps, dok je Meg došla u Finsku iz Indije jer je dobila stipendiju za studiranje na Univerzitetu u Turku.  “Nijesam imala dugoročne planove da ostanem nakon diplomiranja”, dodala je ona i navela da se ubrzo upoznala sa Kristapsom. Nakon godinu dana zabavljanja su se vjenčali i počeli da žive zajedno.

– Za možda 10 do 15 godina od sada, mislim da ćemo i dalje biti u Finskoj. Imamo ciljeve i snove i vidimo da gradimo porodicu i da se nastanimo ovdje, kaže on.

– Prilično smo blagosloveni i zahvalni za živote koje imamo ovdje, ali takođe nijesmo slijepi za probleme u finskom društvu, istakla je Mega.

Ovo je cio njihov intervju za “Insajder”:

“Mislimo da je Finska dobro mjesto za podizanje djece”.

Mega: Iznajmljujemo stan u gradu Turku, nekoliko kilometara od centra grada.

Kristaps: Naš najveći trošak je kirija. Za to i neke osnovne režije plaćamo oko 1.000 eura mjesečno. To na kraju zavisi od vaših potrošačkih navika, ali Finska je prilično pristupačna za nordijsku zemlju. Posvetili smo se rastu našeg radnog iskustva zajedno sa našim obrazovanjem, i to nam je omogućilo da polako dobijamo više rukovodećih uloga, povećavajući našu kupovnu moć.

Mega: Željeli bismo da jednog dana imamo sopstvenu porodicu i mislimo da je Finska dobro mesto za podizanje djece. Kada smo živjeli u Indiji i Letoniji, oboje smo bili svjedoci ljudi koji plaćaju zdravstvenu zaštitu i obrazovanje za svoju djecu ili sebe, ali ljudi u Finskoj imaju pristup visokokvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti.

Ovdje je besplatna zdravstvena zaštita i besplatna stomatološka njega za djecu do 18 godina. Ako djeci trebaju proteze ili bilo šta drugo, to neće oštetiti banku.

Ravnoteža između poslovnog i privatnog života je veoma važna u Finskoj, što me takođe navodi da mislim da bi bila veoma dobra zemlja u kojoj bi imala porodicu. Mislim da Indija i SAD – gdje je moja porodica živjela pet godina, a ja sam išao u osnovnu školu – imaju veoma toksičnu radnu kulturu. Uvijek postoji pritisak da se radi više i duže.

U Finskoj ljudi nemaju tendenciju da rade duže od ugovorenih sati.

Niko ne očekuje da ćete biti stalno dostupni telefonom putem e-pošte; možete pokupiti svoje dijete iz dnevnog boravka ili vježbanja i brinuti o svom mentalnom blagostanju.

Kristaps: U Finskoj se roditeljsko odsustvo može podijeliti. Kada sam odrastao, nijesam vidio da su muškarci iz moje porodice ili bliski porodični prijatelji uzimali roditeljsko odsustvo. Mislim da je to kulturno prihvaćenije i ohrabrenije u Finskoj.

Iseljenici u Finskoj se suočavaju sa jedinstvenim izazovima

Mega: Finska je šest puta zaredom proglašena najsrećnijom zemljom na svijetu u Svjetskom izvještaju o sreći. Mislim da Finska ima nekoliko stvari koje omogućavaju ljudima da budu zadovoljni, kao što su ravnoteža između posla i privatnog života i dobra zdravstvena zaštita i obrazovanje.

Nisam sigurna da je „najsrećniji“ najreprezentativniji opis Finske. Ne mislim da se iseljenici često tako osjećaju jer se suočavaju sa izazovima koje lokalni stanovnici nemaju. Finska je ranije bila prilično nisko rangirana u anketi za zadovoljstvo iseljenika. Mislim da je to zato što se neki bore da nađu posao u svojoj oblasti i da steknu prijatelje.

Kristaps: Bilo je novinskih članaka o tome da su promijenili svoja imena kako bi zvučali više finski na intervjuima za posao.  Kao društvo, Finska je u velikoj mjeri izgrađena na povjerenju. Mala je zemlja i svi se poznaju, posebno u istim oblastima. Osjećam da traženje i pronalaženje tog prvog posla može biti teško. Dobio sam posao jer sam dobio dobru preporuku od lokalnog Finca. Za Megu i mene, kada smo dobili prvu priliku, postalo je lakše pronaći i iskoristiti mogućnosti. Kada sam došao u Finsku, nisam dobijao nikakvu finansijsku podršku od porodice, pa sam morao da se izdržavam. Pored studija radio sam kao dostavljač novina i čistači. Nakon studija, počeo sam da radim na univerzitetu, a sada radim kao koordinator projekta na drugom univerzitetu.

Mega: Sadašnji posao kao marketinški koordinator sam dobila u septembru 2022. kroz program obuke za razvoj. Učim finski dve godine, ali u to vreme nijesam imala jezičke vještine da bih održao korak sa danima obuke.  Ja sam dokaz da možete izgraditi život u Finskoj bez dovoljno znanja lokalnog jezika. Međutim, to nije nešto što bih nikome preporučila.  Oboje zarađujemo između 3.500 i 4.000 eura mjesečno na svom poslu, što je više od prosječne plate u zemlji. Pošto smo oboje u dvadesetim godinama, mislim da smo na dobrom mestu i da smo srećni što smo u ovoj poziciji.

Kristaps: Ne žalimo što smo došli. Odselili smo se s razlogom, u nadi da ćemo izgraditi bolji život u inostranstvu, a trenutno nam je Finska ispala sasvim dobro.

(Izvor: Insajder)