Prosječan broj zaposlenih u 2018. godini bio je 169 hiljada, dok je prosječna bruto zarada iznosila 645 eura, odgovoreno je iz Poreske uprave poslaniku Demokratskog fronta Milutinu Đukanoviću.

Ovi podaci su značajno drugačiji od onih koje, prema svojoj metodologiji, objavljuje Zavod za statistiku Monstat. Prema Monstatu, prosječan broj zaposlenih u 2018. godini iznosio je 190 hiljada, a prosječna bruto zarada je bila 766 eura.

Problem je kada se ove dvije bruto zarade pretvore u neto iznose, jer je prema Monstatu prosječna zarada iznosila 511 eura, dok je prema podacima Poreske 432 eura.

Poreska je predstavila podatke na osnovu stvarnih obračunatih zarada, a Monstat na osnovu podataka od poslodavaca pri čemu u svoju prosječnu zaradu ne računa podatke iz firmi sa manje od deset zaposlenih. Osim razlike u zaradi, problematično je što za razliku od 21 hiljade radnika nijesu obračunati porezi i doprinosi jer njih nema na evidenciji Poreske.

Đukanović je kazao da je prema ovim podacima nemoguće da prosječna zarada bude 511 eura koliko prikazuju Vlada i Monstat.

“To je matematika za prvi osnovne. Neto bi trebalo da bude 432 eura. Sve zemlje Evropske unije (EU) prosječnu zaradu računaju na osnovu podataka svojih poreskih uprava, a ne na osnovu statističkih anketa. Ovdje imamo sukob statistike i realnog života”, kazao je Đukanović.

Ministar finansija Darko Radunović kazao je da je takve podatke dobio od Poreske i da jedino može organizovati sastanak sa predstavnicima Monstata kako bi se otklonile nejasnoće. Đukanović je rekao da ovakve razlike ukazuju na ozbiljan problem i da je potrebna javna rasprava i izmjena metodologije Monstata.

Radunović je pročitao podatke Poreske uprave i za tri mjeseca ove godine, prema kojima su u januaru obračunate zarade za 142 hiljade zaposlenih, u februaru za 132, a u martu za 110 hiljada zaposlenih. Podaci Monstata su da je u januaru bilo 194 hiljade zaposlenih, februaru 195, a u martu 197 hiljada radnika.

Poslanik Force Genci Nimanbegu pitao je šta Ministarstvo finansija može uraditi kako bi odblokiralo račun Opštine Ulcinj po presudi u korist sporne firme Rekreaturs u vrijednosti šest miliona eura što je godišnji prihod te lokalane uprave.

Radunović je kazao da ne mogu pomoći jer u budžetu nema novca za preuzimanje te obaveze, ali da je spreman da se nađe rješenje u razgovorima sa predstavnicima Opštine.

Nimanbegu je kazao da nije zadovoljan odgovorom jer se Ulcinju hitno treba pomoći, a doveo je u pitanje da je sadašnja firma Rekreatur iz Budve, dio Atlas grupe, nasljednik stare istoimene firme iz Prištine čije je odmaralište u Ulcinju srušeno 1983. godine.

Da li će biti smjena u Komisiji za tržište kapitala?

Radunović je u odgovoru na pitanje nezavisnog poslanika Aleksandra Damjanovića kako je zadovoljan situacijom na tržištu kapitala i radom Komsije za tržište kapitala kazao da “ima prostora za unapređenje tržišta”.

On je Damjanoviću dostavio pisani odgovor za koje je priznao da ga je sastavljala Komsija. Damjanović mu je prethodno rekao da se vidi da je odgovor pisao predsjednik Komsije Zoran Đikanović.

“Đikanović se hvali prometom na berzi u prošloj godini od 147 miliona i rastom od 230 odsto. To nije tačno. Kad se izuzme blok kupovina akcija od 120 miliona za EPCG, onda ostaje svega promet na 27 miliona. U poređenju sa 33 miliona u 2017. godini imamo pad. Đikanović je zaboravio da navede broj transakcije. Bilo ih je 5.706 u 2017. godini, a u prošloj 3.243. Dnevno od 10 do 15 transakcija”, ocijenio je Damjanović.

On je kazao da je nedavno imao sastanak sa premijerom Duškom Markovićem o stanju na tržištu kapitala i kako država gazduje imovinom i da je dobio uvjerenje da će se država urgentno pozabaviti problematikom koja joj štetu nanosi i da to očekuje od Radunovića.

Dodao je da očekuje smjene u Komisiji i da se uvede red u vezi s tom oblašću.