Negativan finansijski rezultat koji je na kraju prošle godine iskazao Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) nije rezultat cijena struje za pokrivanje gubitaka koje je odredila Regulatorna agencija za energetiku (RAE), već poslovnih odluka tog preduzeća, kazao je u intervjuu Pobjedi predsjednik Odbora RAE Branislav Prelević.
On je naveo da je javnost proteklih mjeseci zatrpana raznim izjavama koje zamagljuju stvarnu pozadinu, te da se uglavnom pokušava nametnuti teza da je RAE odredila cijene struje za pokrivanje gubitaka i da je CEDIS zbog toga bio u minusu.
– Cijena struje po kojoj operatori nabavljaju energiju za pokrivanje gubitaka u sistemu zavisi od poslovnih odluka subjekata koji učestvuju u postupku nabavke. Sa jedne strane, zavisi od odluka CGES-a i CEDIS-a o modalitetu nabavke, a sa druge strane od zainteresovanih ponuđača i odluke o cijeni po kojoj su spremni da ponude energiju. CGES i CEDIS su energiju dominantno nabavljali od EPCG, po cijenama koje su bile rezultat transparentnog postupka koji garantuje Crnogorska berza električne energije. Troškovi koje su CGES i CEDIS snosili po osnovu nabavke energije za pokrivanje gubitaka i koje su iskazali u svojim bilansima uspjeha, bili su rezultat cijena koje su se slobodno formirale u navedenim postupcima – pojasnio je Prelević, dodajući da je RAE našla način da zaštiti potrošače od odluka menadžmenta CEDIS-a i CGES-a koje ne idu u korist kupcima.
POBJEDA: Može li se očekivati poskupljenje struje?
PRELEVIĆ: Da bismo čitaocima približili ovu problematiku, vrijedi krenuti od stavki na računu za struju. Oko 50 odsto računa za struju odnosi se na cijenu aktivne energije, o kojoj odlučuje snabdjevač (EPCG), a ostatak na stavke koje utvrđuje RAE – angažovanje mrežnog kapaciteta, gubitke u mreži, fiksni dio mrežnog kapaciteta i naknadu operatoru tržišta, kao i naknadu za podsticanje OIE koju utvrđuje Vlada.
Što se tiče stavke koja se odnosi na aktivnu energiju, cijena do kraja godine zavisi od poslovne odluke snabdjevača, pri čemu treba imati u vidu da postoji zakonsko ograničenje povećanja cijene za kategoriju domaćinstava od šest odsto u odnosu na prethodnu godinu. Ovo ograničenje, prema zakonu iz 2016, važi do kraja ove godine. Što se tiče ostalih stavki na računu, čije utvrđivanje spada u nadležnosti RAE, ističem da se do kraja ove godine cijene neće mijenjati.
POBJEDA: Kako će cijena struje biti definisana novom trogodišnjom metodologijom za utvrđivanje prihoda CEDIS-u i CGES-u?
PRELEVIĆ: Postupci utvrđivanja cijena za period od 2023. do 2025. godine još nijesu započeti pred RAE, već je u toku postupak izrade akata kojima će se urediti regulatorni okvir za naredni period. Sprovedena je javna rasprava i obrađuju se pristigli komentari. Cilj predloženog regulatornog okvira je da obezbijedi održivost poslovanja operatora sistema i stabilnost cijena korišćenja sistema, u izazovnom vremenu koje karakterišu nagli skokovi cijena na veleprodajnom tržištu električne energije i rast inflacije, usljed energetske krize u evropskim zemljama. Izmjene regulatornog okvira su usmjerene i na njegovo unapređenje u pogledu poboljšanja kvaliteta usluga koje operatori sistema pružaju korisnicima.
Kada je riječ o cijenama struje na veleprodajnom tržištu, vrlo je teško dati bilo kakvu prognozu, budući da su kretanja cijena od 2020. godine bila uslovljena vanrednim događajima, počevši od drastičnog pada cijena usljed pada tražnje za električnom energijom tokom trajanja mjera za suzbijanje korona virusa, a kasnije rasta cijena pri oživljavanju ekonomskih aktivnosti, pa sve do naglih skokova usljed energetske krize u Evropi i, konačno, rata u Ukrajini.
POBJEDA: Što je utvrđeno nadzorom poslovanja CEDIS-a i kako komentarišete namjeru EPCG da pokrije njihov prošlogodišnji gubitak?
PRELEVIĆ: Utvrđeno je da je CEDIS u 2021. godini ostvario gubitak od skoro deset miliona eura i da su najznačajnija odstupanja u ostvarenim troškovima u odnosu na utvrđene nastala kod troškova koji se odnose na nabavku struje za pokrivanje gubitaka, amortizaciju i zarade.
Budući da su troškovi nabavke struje za pokrivanje gubitaka koje je CEDIS ostvario u 2021. godini bili rezultat transparentnog postupka i cijene po kojoj je EPCG prodala energiju, svako naknadno umanjivanje te cijene dovodi u pitanje ispunjenost zahtjeva za transparentnošću propisanog Zakonom o energetici. Narušavanje transparentnosti ugrožava razvoj tržišta u Crnoj Gori u kome je EPCG i dalje dominantan učesnik.
Dodatno, obaveza primjena zakona uključujući i zakone kojima se uređuju poreske obaveze i obaveze pravnih lica u pogledu donošenja finansijskih izvještaja, koji daju istinit i pošten prikaz finansijskog stanja i rezultata poslovanja pravnog lica, je neupitna.
POBJEDA: Kakav je Vaš stav o prijedlogu EPCG da prodaju deset odsto akcija? Ko bi bio dobar strateški partner za EPCG?
PRELEVIĆ: Prema javno dostupnim informacijama, deset odsto akcija EPCG ne nose nikakva posebna vlasnička prava. U tom smislu, vezivati njihovu eventualnu prodaju za neko strateško partnerstvo, djeluje prilično sporno. Jednostavno, teško je zamislivo da će neki ozbiljan investitor kupiti akcije čiji broj mu ne garantuje čak ni mjesto u sedmočlanom odboru direktora, a kamoli uticaj na način upravljanja kompanijom.
Naravno, to ne znači da u narednom periodu država ne treba da razmišlja i o strateškim partnerstvima u okviru EPCG, kao sredstvu ubrzanog razvoja. Tu imamo sjajnih primjera – poput prisustva Terne u CGES-u. No, tu su važna dva preduslova – javan i kompetitivan postupak odabira partnera i njegov kredibilitet. Strateški partner mora biti mnogo kvalitetnija energetska kompanija od EPCG, ako želimo da to partnerstvo donese pozitivan pomak.
POBJEDA: Kako komentarišete to što CGES još nije završio izgradnju dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, zbog spornih imovinsko-pravnih odnosa?
PRELEVIĆ: Da bi se infrastrukturna investicija realizovala nije dovoljno samo razviti adekvatan regulatorni okvir. Ona iziskuje, u svim fazama pripreme i sprovođenja projekta, intenzivnu saradnju i promptno djelovanje aktera iz različitih resora, ali i konstantno unapređenje komunikacije sa zainteresovanom javnošću i kreiranje kompromisnih rješenja za opšte društveno dobro.
POBJEDA: Kakva je perspektiva tržišta energenata u svijetlu ratnih sukoba u Ukrajini?
PRELEVIĆ: Energija je odavno postala toliko važan faktor razvoja da se većina konflikata u 20. i 21. vijeku dovodi u vezu sa tapijom nad energetskim resursima, naftom i prirodnim gasom. U slučaju Ukrajine ne radi se konkretno o nalazištima nafte i gasa već o potpunoj kontroli gasovoda kojima se Evropa snabdijeva energentom koji će obilježiti makar narednih 30 do 50 godina. Putin je svjestan da će značaj nafte i gasa u narednim decenijama znatno slabiti i želi da učvrstiti poziciju među vodećim energetskim silama. Želi da maksimizira prihode od nafte i gasa koji čine skoro polovinu prihoda budžeta Rusije. Istovremeno, Evropa koja je energetski izuzetno ranjiva, većinu uvoza energenata obezbjeđuje iz Rusije. Mislim da je Putin ocijenio da bi Evropa kao njihov glavni kupac mogla u energetskoj tranziciji da se iščupa iz tog smrtonosnog zagrljaja i odlučio da taj zagrljaj učini što čvršćim. Vjerovatno da je ovog puta pretjerao sa zagrljajem i da će efekat biti suprotan.
Tržište električne energije u Evropi je veoma nestabilno u protekle dvije godine. Da li je ta nestabilnost izazvana nekim jednokratnim nepredviđenim događajima? Ili će sadašnje cijene na tržištima električne energije usljed tranzicionih promjena postati nova realnost?
Prethodno je istaknuto da je dekarbonizacija globalni cilj. Kako bi se realizovala do 2050. godine, neophodno je sprovesti niz mjera i sa njima početi sada. Zvuči pretenciozno, ali čovječanstvo se nalazi u situaciji kada iščekuje dolazak novih tehnologija kojima će dolaziti do dovoljnih količina energije, a za takvu tranziciju su potrebne decenije.
EPCG ne smije biti sredstvo partijskih potkusurivanja
Prelević ocjenjuje da se domaći kreatori energetske politike poistovjećuju sa političarima, te da im je važnije da se populističkim mjerama kratkoročno dopadnu potrošačima/glasačima, nego da donose nepopularne, ali strateški ispravne odluke namijenjene i budućim generacijama.
– EPCG ne smije biti sredstvo partijskih potkusurivanja već stabilni garant razvoja države. Sa EPCG koja je oslonac socijalne politike, dobićemo investiciono nesposobnu kompaniju, finansijski iscrpljenu i za koju godinu spremnu za neku jeftinu privatizaciju. Zvuči pesimistički, ali kad ovo postane ocigledno i široj javnosti, biće kasno – poručio je Prelević.
Troškovi zarada u CEDIS-u uvećani za tri miliona
Koliko povećanje broja zaposlenih opterećuje poslovanje CEDIS-a?
– Regulatorni okvir motiviše CEDIS da poboljša efikasnost poslovanja, tj. da smanji troškove zarada. Ostvareni troškovi zarada u 2021. godini su za oko tri miliona eura veći od utvrđenih i navedeno odstupanje nije predmet vršenja korekcija, što znači da se neće pokriti kroz cijene po kojima kupci plaćaju korišćenje sistema, već je isključivo gubitak CEDIS-a.
Izvor: Pobjeda
