Za jedanaesti ciklus Programa stručnog osposobljavanja do danas se prijavilo 2.538 korisnika.
Poslodavci su ove godine oglasili 16.569 radnih mjesta, saopštilo je Ministarstvo prosvjete.
Iz ovog resora su kazali da rok za prijavljivanje korisnika Programa stručnog osposobljavanja lica sa stečenim visokim obrazovanjem ističe 10. decembra u podne.
”Svi potencijalni korisnici koji su u proceduri prijavljivanja prošli korak 1, u skladu sa navedenim rokom, imaju mogućnost da završe prijavljivanje, odnosno odrade preostale korake 2 i 3 zaključno sa 12. decembrom 2022. godine, u 15 sati”, saopštili su iz Ministarstva prosvjete.
Podsjetili su da stručno osposobljavanje korisnika traje devet mjeseci i priznaje se kao radno iskustvo u trajanju od 12 mjeseci i kao uslov za polaganje odgovarajućeg stručnog ispita sa stečenim visokim obrazovanjem.
Vladin program realizuje se kroz šest faza – prijava poslodavaca, prijava korisnika, njihovo povezivanje, upućivanje korisnika kod poslodavca, potpisivanje ugovora i početak stručnog osposobljavanja visokoškolaca.
Skupština je 28. jula ove godine usvojila izmjene Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa stečenim visokim obrazovanjem.
Zakonom je utvrđeno da pripravnici imaju pravo na mjesečnu naknadu u neto iznosu od 450 eura, koliko iznosi minimalna zarada, umjesto dosadašnjih 50 odsto prosječne zarade u državi.
Kako se obračun odnosio na prosječnu zaradu u prethodnoj godini, pripravnici su tokom ove godine primali 266 eura, jer je prosječna plata lani bila 532 eura.
Izmjene zakona uslijedile su nakon što je krajem 2021. godine Skupština usvojila izmjene Zakona o radu, kojima je definisano da minimalna zarada u neto iznosu ne može biti niža od 450 eura. Inicijativu za izmjenu Zakona o stručnom osposobljavanju lica sa visokim stečenim obrazovanjem podnijele su Socijaldemokrate (SD), tvrdeći da korisnici ovog programa, kojih je oko 2.700, ne mogu da budu u nepovoljnijem položaju u odnosu na ostale zaposlene, odnosno da njihove mjesečne naknade ne bi trebalo da budu niže od minimalne zarade.
Iz SD su tvrdili da za sprovođenje novog zakona na mjesečnom nivou treba izdvojiti oko pola miliona eura, dok je u skupštinskom izvještaju matičnog Odbora za prosvjetu konstatovano da će prema podacima predstavnika Vlade, efekat uticaja ove izmjene na budžet države u 2023. godini iznositi oko 2,9 miliona eura više nego što je to predviđeno za realizaciju navedenog programa.
Iz GP URA su amandmanom predložili da naknade umjesto 450 eura budu za 100 eura niže, kako bi se kroz postepeno povećanje ostvario adekvatan balans između fiskalnog uticaja, odnosno održivosti javhih finansija, ali je taj predlog odbijen.
(Vijesti)
