Domaćim privrednicima i potencijalnim stranim investitorima, potreban je stabilan i predvidiv poslovni ambijent, a to podrazumijeva, između ostalog, i da privreda bude aktivno uključena u procese koji određuju zakonodavni i institucionalni okvir – kazala je u intervjuu za Bankar predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) dr Nina Drakić.

Predsjednica PKCG je podsjetila da je od 2006. godine do danas ukupan priliv direktnih stranih investicija u Crnu Goru iznosio je preko 14 milijardi eura, iz više od 120 zemalja, te da je pprosječan godišnji priliv iznosio je 771 miliona eura, što je prosječno oko 1.200 eura godišnje po stanovniku. Dodala je i da je u prethodnih pet godina priliv SDI iznosio u prosjeku 18 odsto BDP-a i u značajnoj mjeri je uspijevao da pokrije deficit tekućeg računa platnog bilansa, dok je u 2021. i 2022. godini, neto vrijednost investicija premašila ostvareni deficit.

Drakić je ukazala  da su kao pet najvećih biznis barijera u Crnoj Gori privrednici  indentifikovali nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju, nelikvidnost/sporu naplatu potraživanja, neefikasnu javnu administraciju, te visoke fiskalne i parafiskalne namete. Zato je povoljan i predvidiv poslovni ambijent, kao i uključivanje poslovne zajednice u donošenje novih i izmjene postojećih propisa, vrlo značajno za stabilnost tržišta iz kojeg proističe sigurnije planiranje, smanjenje rizika, veće povjerenje investitora i bolja efikasnost poslovanja.

Drakić je kazala i da je evidentno da crnogorski aerodromi moraju povećati kapacitete, broj i frekventnost veza prema ključnim emitivnim tržištima tokom cijele godine, a čemu može doprinijeti i osposobljavanje tivatskog aerodroma za noćno letjenje. Ipak, ona vjeruje da će se, uz angažovanje svih zainteresovanih strana, pronaći najpovoljnije rješenje za bolju avio dostupnost naše zemlje, te zajednički strateški planirati saradnja sa avio prevoznicima.

Ona je ocijenila i da najveću šansu za rast i razvoj i dalje imaju turizam i energetika, dok poljoprivreda i prehrambena industrija postaju sve interesantnije za ulaganje.

Kako ocjenjujete trenutnu ekonomsku situaciju u Crnoj Gori i ukupni ekonomski ambijent u kome rade vaši članovi? Po Vama, koji su glavni izazovi sa kojima se suočavaju privrednici?

I pored brojnih izazova, crnogorska ekonomija nastavila je snažan oporavak tokom 2023. godine kada je rast bruto domaćeg proizvoda  od 6 odsto, bio među najvećim u Evropi. Pozitivan trend imamo i u ovoj godini, sa stopom rasta od 4,4 odsto u prvom kvartalu.

Rastu ekonomije doprinosi povećanje prometa u trgovini, turizmu, svim vidovima saobraćaja, građevinarstvu, te rast vrijednosti neto stranih direktnih investicija. Kod industrijske proizvodnje zabilježen je pad (6,7 odsto u prvoj polovini godine), što je posljedica pada u sektoru snabdijevanja električnom energijom, dok rast bilježe sektori vađenja ruda i kamena i prerađivačke industrije. Zbog naglašene zavisnosti od inostranih roba, povećanje uvoza praćeno je smanjenjem izvoza, što je uticalo na rast robnog deficita.

Projekcije ukazuju na usporavanje realnog ekonomskog rasta u 2024. godini, uz predviđene stope od 3,4 odsto (MMF) i 3,7 odsto (Svjetska banka), dok Ministarstvo finansija očekuje stopu rasta od 3,8 odsto.

Istraživanje koje je realizovala Privredna komora tokom drugog kvartala ove godine, ukazuje na blagi pad ocjene o poslovnom ambijentu u odnosu na prethodnu godinu, kojeg su privrednici ocijenili umjereno nepovoljnim (2,37). Podsjetiću da je prije pandemije Covid 19 poslovni ambijent bio na zadovoljavajućem nivou (3,05). Posmatrano po regionima, uslovima poslovanja su najmanje zadovoljni predstavnici kompanija centralnog regiona, kao i malih kompanija.

Sve oblasti obuhvaćene upitnikom ocijenjene su nižom od zadovoljavajuće srednje ocjene, što ukazuje na širok spektar segmenata poslovnog ambijenta koji se mogu unaprijediti. Najnižom ocjenom privrednici su ocijenili pristup finansijama, a najvećom oblast javnih nabavki.

Kao pet najvećih biznis barijera u Crnoj Gori privrednici su indentifikovali nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju, nelikvidnost/sporu naplatu potraživanja, neefikasnu javnu administraciju, te visoke fiskalne i parafiskalne namete.

Povoljan i predvidiv poslovni ambijent, kao i uključivanje poslovne zajednice u donošenje novih i izmjene postojećih propisa, vrlo je značajno za stabilnost tržišta iz kojeg proističe sigurnije planiranje, smanjenje rizika, veće povjerenje investitora i bolja efikasnost poslovanja.

 Turistički poslenici, ali i ostali privrednici, sve češće prigovaraju zbog slabije avio dostupnosti, koja im je ograničavajući faktor. Kako vi gledate na taj problem, i imate li neke predloge za rješavanje ili bar ublažavanje problema?

Crna Gora je, zbog svog geografskog položaja, ali i nedovoljno razvijene putne i željezničke infrastrukture, dominantno avio-destinacija. Stoga su letovi-linije od i prema važnim emitivnim tržištima značajni za njeno pozicioniranje kao turističke zemlje.

Turistička privreda već duže vrijeme traži mogućnosti da kroz privatno-javno partnerstvo doprinese osnaživanju avio dostupnosti Crne Gore, u šta je aktivno uključena i Privredna komora. Stoga vjerujemo da ćemo u što skorijem periodu, uz angažovanje svih zainteresovanih strana, pronaći najpovoljnije rješenje za bolju avio dostupnost naše zemlje, te zajednički strateški planirati saradnju sa avio prevoznicima.

Nezaobilazna tema za crnogorski turizam je i pitanje valorizacije aerodroma Podgorica i Tivat. Evidentno je da moraju povećati kapacitete, broj i frekventnost veza prema ključnim emitivnim tržištima tokom cijele godine, a čemu može doprinijeti i osposobljavanje tivatskog aerodroma za noćno letjenje. Pored toga, neophodno je uređenje vodenog terminala na Aerodromu Tivat i prilaza od aerodromske zgrade, što je posebno važno tokom ljetnje sezone, kada je frekvencija u toj zoni izuzetno velika.

Izazovi koji opterećuju poslovanje u turizmu mogu se riješiti samo strateški, partnerski i sinhronizovanim djelovanjem privrede i državnih institucija. Privredna komora će se i u narednom periodu, u saradnji sa nadležnim institucijama, baviti ovim važnim temama, a sve u cilju razvoja cjelogodišnjeg turizma u Crnoj Gori.

Koliko ste u Komori zadovoljni saradnjom sa Vladom Crne Gore i drugim institucijama, i još važnije, da li se prilikom donošenja odluka čuje glas PKCG, kako bi se poboljšala regulativa i poslovna klima?

Osnovni zadatak Komore jeste zastupanje i ostvarivanje zajedničkih interesa njenih članica, odnosno cjelokupne crnogorske privrede. U pravcu ostvarivanja tog cilja jako je važno institucionalno partnerstvo koje ostvarujemo sa Vladom Crne Gore, Skupštinom, organima državne uprave i lokalne samouprave.

Činjenica da je aktuelna, rekonstruisana Vlada, peta po redu od 2020. godine, dovoljno govori o tome koliko je izazovno da se u tako kratkom periodu administracija i privrednici prilagode promjenama. Zato je i domaćim privrednicima i potencijalnim stranim investitorima, u budućem periodu potreban stabilan i predvidiv poslovni ambijent, a to podrazumijeva, između ostalog, i da privreda bude aktivno uključena u procese koji određuju zakonodavni i institucionalni okvir.

Smatram jako važnim da se dijalog privrednika sa Vladom odvija kada god je to neophodno, što je dobro kako za Vladu, tako i za privredu, koja je pokretač i oslonac razvoja naše zemlje. Time privrednici dobijaju priliku da argumentovanim komentarima doprinose kvalitetu i održivosti regulative koja se odnosi na poslovni ambijent, ali i priliku da sa donosiocima odluka razgovaraju o strateškim pravcima razvoja i ključnim politikama za dugoročnu održivost crnogorske ekonomije.

Koje su glavne prednosti Crne Gore kao investicione destinacije i kako Komora radi na privlačenju stranih investicija?

Od 2006. godine do danas ukupan priliv direktnih stranih investicija u Crnu Goru iznosio je preko 14 milijardi eura, iz više od 120 zemalja. Prosječan godišnji priliv iznosio je 771 miliona eura, što je prosječno oko 1.200 eura godišnje po stanovniku.

U prethodnih pet godina priliv je iznosio u prosjeku 18 odsto BDP-a i u značajnoj mjeri je uspijevao da pokrije deficit tekućeg računa platnog bilansa, dok je u 2021. i 2022. godini, neto vrijednost investicija premašila ostvareni deficit (za 126 miliona eura, odnosno za 17 miliona eura).

Strane direktne investicije bile su i treba da budu važan pokretač i nosilac rasta i razvoja crnogorske ekonomije. U tom cilju potrebno je stalno unapređivati investicioni ambijent koji će biti dovoljno atraktivan za privlačenje novih stranih ulaganja. Crna Gora je prepoznata po veoma povoljnom poreskom sistemu, konkurentnim troškovima rada. Ipak, nakon ulaganja investitori se suočavaju sa brojnim izazovima kao što su komplikovane administrativne procedure, nedostatak prostornih planova, nedostatak radne snage i drugo…

Komora realizuje brojne aktivnosti, kako na unapređenju poslovnog ambijenta, tako i na promociji privrede i ekonomskih potencijala. U kontinuitetu se organizuju nastupi naših izlagača na međunarodnim sajmovima, kao i poslovni forumi sa potencijalnim investitorima i kompanijama zainteresovanim da svoje poslovanje prošire na našu zemlju. Pored toga, Komora kroz pripremu brošura, promotivnih materijala, prezentacije i neposredne kontakte informiše potencijalne investitore o uslovima poslovanja u našoj zemlji, sektorskim potencijalima, načinu osnivanja preduzeća, o biznis zonama, olakšicama i slično.

Koje sektore ekonomije vidite kao najperspektivnije za rast i razvoj u narednih nekoliko godina?

Najveću šansu za rast i razvoj i dalje imaju turizam i energetika, dok poljoprivreda i prehrambena industrija postaju sve interesantnije za ulaganje, imajući u vidu mogućnost plasmana proizvoda na kućnom pragu, odnosno kroz turističku privredu. Takođe, organska poljoprivreda, šumarstvo i drvoprerada, zdravstveni turizam, uz digitalnu transformaciju društva, pružaju mogućnosti za dalju diverzifikaciju ekonomije i unapređenje performansi.

Crna Gora raspolaže sa značajnim potencijalom za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora (voda, sunce, vjetar), što može predstavljati jednu od centralnih oblasti za investiranje u budućnosti. Elektroenergetski kabl između Crne Gore i Italije svakako daje dodatni podsticaj investicijama u ovoj oblasti.

Bogatstvo domaćom sirovinom u drvnoj industriji daje velike šanse za ulaganja i razvoj ovog sektora, uz potpuno novi koncept prerade drveta koji će se bazirati na znanju, inovativnosti, dizajnu, te većem stepenu finalizacije.

Ulaganje u ICT sektor, podsticanje inovacija i usmjerenost ka digitalnoj transformaciji šanse su koje moramo iskoristiti na putu ka održivom ekonomskom razvoju. Prednost industrije informacionih tehnologija, koja se ogleda u njenoj fleksibilnosti, treba iskoristiti.

Ipak, jedan od osnovnih preduslova za bolje korišćenje prirodnih i privrednih potencijala je adekvatna infrastruktura. Stoga Crnoj Gori su potrebne investicije u dalji razvoj i unapređenje saobraćajne (aerodromi, željeznička infrastruktura i prevozna sredstva, autoputevi, unapređenje efikasnosti u lukama), energetske i komunalne infrastrukture.

U toku projekat  eKomora i digitalna transformacija poslovanja PKCG

Kakva je uloga digitalizacije i inovacija u unaprjeđenju konkurentnosti crnogorske privrede?

Digitalizacija može imati ključnu ulogu u unapređenju konkurentnosti crnogorske privrede jer se uvođenjem digitalnih tehnologija omogućava kompanijama da unaprijede poslovanje, smanje troškove, povećaju produktivnost i osiguraju bržu i efikasniju uslugu za klijente. Slično je i sa inovacijama, koje su srž svakog napretka. Stoga, naša privreda mora biti inovativna i spremna da prihvati nove ideje kako bismo ostali konkurentni. Takođe, privreda mora biti agilna i spremna da odgovori na promjene tržišnih uslova, a digitalizacija je ključni alat za postizanje ovog cilja. Samo kroz kontinuirana ulaganja u istraživanje i razvoj, saradnju sa univerzitetima i istraživačkim centrima, možemo podstaći stvaranje novih proizvoda, usluga i poslovnih modela.

Privredna komora Crne Gore posvećena je digitalnoj transformaciji i podršci privredi u tom procesu. Kroz brojne aktivnosti nastojimo osigurati našim privrednicima da unaprijede svoja znanja i vještine. Radimo na povezivanju sa razvijenim kompanijama u cilju razmjene iskustava i najboljih praksi, organizujemo edukacije, seminare i radionice za unapređenje digitalnih vještina, te savjetujemo i pružamo podršku u primjeni digitalnih alata i tehnologija. Promovišemo digitalnu transformaciju kroz informisanje i podizanje svijesti o njenim prednostima. Takođe, kroz saradnju sa predstavnicima javne uprave utičemo na kreiranje zakonodavnog i strateškog okvira. Samo zajedničkim naporima možemo stvoriti konkurentnu, inovativnu i održivu crnogorsku privredu.

U toku je i realizacija aktivnosti na projektu eKomora čime naša asocijacija  implementira savremene koncepte koje nameće Industrija 4.0. Digitalna transformacija poslovanja Komore, pored unapređenja efikasnosti i efektivnosti njenog rada, imaće jak multiplikativni efekat i na poslovanje privrednih subjekata, kroz niz usluga koje će štedjeti njihove resurse, unapređujući nivo digitalne pismenosti zaposlenih u privredi. Realizacijom ovog projekta povećaće se dostupnost servisa i usluga koje Komora nudi članicama.

Kod ESG standarda ima napretka, ali smo još na početku puta

Sve više se govori o uvođenju ESG standarda u poslovanje. Da li radite na edukaciji članica, i koliko se uopšte od nas vodi računa o ekološkoj i socijalnoj održivosti prilikom upravljanja?

Uključivanje principa ESG u poslovne strategije postepeno postaje neophodnost za sve kompanije, kao i važan faktor dugoročne izgradnje poslovnog uspjeha i konkurentnosti na tržištu. Kompanije sve češće razmatraju faktore vezane za održivi razvoj, a integrisanje ESG principa u poslovne modele donosi brojne prednosti kao što je bolje upravljanje rizicima, pristup investicijama i kapitalu, izgradnja kredibilnosti na tržištu, pokretanje inovacija, resursnu efikasnost i veću produktivnost.

Privredna komora Crne Gore je posvećena edukaciji članica i podršci u implementaciji ovih principa. Kada je u pitanju ekološka i socijalna održivost primjećujemo da sve više kompanija u Crnoj Gori prepoznaje njihovu važnost. Mnoge kompanije su započele projekte za smanjenje emisija CO2, bilo kroz optimizaciju proizvodnih procesa, prelazak na obnovljive izvore energije ili poboljšanje energetske efikasnosti objekata. Kompanije rade i na unapređenju svojih sistema za upravljanje otpadom, uključujući reciklažu i ponovnu upotrebu materijala, kao i smanjenje otpada na izvoru, s posebnim fokusom na smanjenje upotrebe plastike. Pored toga, postoji fokus na održivo korišćenje prirodnih resursa, kroz primjenu principa cirkularne ekonomije i inovativnih tehnologija.

Kompanije sve više ulažu u poboljšanje radnih uslova za svoje zaposlene, što uključuje sigurnost na radu, zdravstvenu zaštitu, fleksibilno radno vrijeme i programe za profesionalni razvoj zaposlenih. Takođe, mnoge organizacije pokreću projekte koji podržavaju lokalne zajednice kroz donacije ili partnerstva sa lokalnim NVO, s ciljem unapređenja obrazovanja, zdravstvene zaštite i ekonomskog razvoja u lokalnim zajednicama.

Postoji rastuća svijest o važnosti društvene odgovornosti, čime kompanije preuzimaju odgovornost za svoj uticaj na društvo i životnu sredinu kroz transparentno i etičko poslovanje. Iako smo još uvijek na početku puta u poređenju sa razvijenijim tržištima, možemo reći da postoji napredak u oblasti održivog razvoja i nastavićemo da radimo na podizanju svijesti i pružanju podrške našim članicama kako bi održivost postala integralni dio njihovih poslovnih strategija.

(Bankar.me)