Nacrtom zakona o sanaciji banaka, koji će Centralna banka proslijediti Ministarstvu finansija do kraja juna, predviđeno je da trošak snose, prvenstveno, akcionari banke, a da nikakvog tereta nema državni budžet, odnosno građani, rečeno je Pobjedi iz CBCG.
“Zakonom će se predvidjeti osnivanje sanacionog fonda, za koji će se sredstva obezbjeđivati iz doprinosa banaka. Novac bi se koristio u slučajevima sanacije banke u problemima, kao finansijska podrška”, objašnjavaju iz Centralne banke.
Model
Osim akcionara, trošak sanacije banke koja upadne u probleme snosili bi i vlasnici instrumenata kapitala subordinisani dug i hibridni instrumenti kapitala, a u krajnjem i određene kategorije povjerilaca.
“Postoji veći broj instrumenata koji se mogu primijeniti prema banci u sanaciji prodaja dijela imovine i obaveza banke, formiranje banke za posebne namjene, takozvane dridž banke, prenos dijela imovine na posebni subjekt za upravljanje tom imovinom, kao i instrument interne sanacije. Metoda se bira u zavisnosti od konkretnog slučaja i pripremljenog plana sanacije”, ističu iz Centralne banke.
Posljedica sanacije banke, kako kažu, može biti smanjenje vrijednosti ili otpis akcijskog kapitala, kao i konverzija instrumenata kapitala i određenih potraživanja povjerilaca u akcije banke u sanaciji, čime se poboljšava kapitalizovanost banke i obezbjeđuje održivost.
Zakon je, kažu, baziran na propisima EU, konkretno Direktivi o uspostavljanju okvira za oporavak i sanaciju banaka. U Centralnoj banci kažu da je to standard o kojem će veoma brzo odlučivati Vlada i parlament i time riješiti sve dileme, a vjeruju da će biti usvojen.
Nema veze
U Centralnoj banci tvrde da donošenje ovog zakona nema veze sa, kako se u javnosti pominje, dvije neimenovane banke koje su u problemima.
Priprema ovog zakona nema dodirnih tačaka sa stanjem u bankarskom sektoru. Radi se o obavezi usklađivanja nacionalne regulative, koja je definisana planom pristupanja EU ističu iz regulatora i podsjećaju da će novi standardi finansijskog izvještavanja stupiti na snagu 1. januara naredne godine i time anticipirati potencijalne kreditne gubitke za godinu unaprijed, što će proizvesti dodatna rezervisanja za komercijalne banke. Oni podsjećaju da veliki broj banaka već primjenjuje taj standard, tako da nema nikakvog rizika niti ranjivosti po osnovu ove standardizacije. U 2018. i 2019. doći će do nove procjene aktive svih banaka, što bi trebalo da proizvede novu potrebu za novim kapitalom. MPM.
(Opširnije u Pobjedi)
