Najave Ministarstva ekonomije da će predložene Izmjene i dopune Zakona o stečaju biti usvojene u prvoj polovini ove godine se nijesu ostvarile, niti iz izvršne vlasti sada preciziraju bilo kakav krajnji rok kada bi novi propis trebalo konačno da bude usvojen.
Većina stečajnih upravnika su nezadovoljni onim što se radilo na izradi tog propisa posljednjih godinu dana i strahuju da će se nastaviti praksa da moćnici i dalje raspodjeljuju stečajne predmete, a ne da se oni dijele metodom slučajnog izbora.
“Radna grupa koja radi na utvrđivanju predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stečaju sredinom aprila usvojila je konačan predlog koji je stavljen u proceduru usaglašavanja sa nacionalnim zakonodavstvom. Nakon usaglašavanja, u skladu sa propisanom procedurom biće upućen u dalju proceduru usvajanja prema Vladi i Skupštini”, saopštila je “Vijestima” ministarka ekonomije Dragica Sekulić.
Ona je napomenula da se izmjenama i dopunama zakona “pristupilo kako bi se stvorile pretpostavke za unapređivanje ostvarivanja ekonomičnosti, racionalnosti i efikasnosti stečajnog postupka”.
“Osim preciziranja određenih normi, te obezbjeđivanja njihove efikasnije primjene, otklanjanja slabosti koje su se pokazale u praksi i skraćenja pojedinih rokova, značajne novine ovog zakonskog rješenja odnose se na uvođenje stručnog ispita, licence i ispita provjere znanja za stečajne upravnike, koji imaju za cilj pružanje dodatnih garancija da će stečajni upravnici obavljati svoje dužnosti stručno i profesionalno”, objasnila je Sekulićeva.
Advokat i stečajni upravnik Borislav Radović napominje da je Ustavni sud ukinuo čl. 25 st. 2 Zakona o stečaju, ali još nije adekvatno popunjena nastala pravna praznina, u pogledu raspodjele predmeta.
“Imenovanje upravnika je ostalo u rukama ljudi iz sjenke, a to znači da je van zakonske kontrole ne samo imenovanje stečajnih upravnika, nego je van kontrole i pitanje pokretanje stečaja nad privrednim subjektima. Moćnici se i dalje suprotstavljaju imenovanju upravnika metodom slučajnog izbora, uostalom kao što se i sudski predmeti dodjeljuju u rad sudijama crnogorskih sudova. Ministarstva pravde i ekonomije nemaju snage ili nemaju volje, a očigledno ni pravničkog znanja, da uvedu red u ovoj oblasti”, smatra Radović.
Predloženim dopunama Zakona o stečaju nezadovoljni su i upravnici okupljeni u Komori stečajnih upravnika, kojima će biti nametnuta provjera znanja i licenciranje, ali i predstavnici radnika stečajnih preduzeća jer još strahuju koje će odredbe na kraju biti ozakonjene u Skupštini, kako bi se poboljšao njihov status.
Od postojećeg stanja i otegnute procedure utvrđivanja izmjena Zakona o stečaju najviše koristi imaju upravnici bliski predsjedniku Privrednog suda Blažu Jovaniću (i malom broju stečajnih sudija) koji godinama dobijaju predmete sa najvrednijom imovinom stečajnih dužnika.
Državni organi loše sarađuju sa stečajnim upravnicima
Komora stečajnih upravnika imala je najviše primjedbi na predložene izmjene Zakona o stečaju. Njen predsjednik Milan Kastratović kazao je za “Vijesti” da teza da će polaganje stručnog ispita, koji je već jednom položen, popraviti efikasnost u vođenju stečajnih postupaka je čista zabluda jer se sve odnosi na teorijska znanja.
“Smatramo da se stečajni postupci mogu unaprijediti samo uz dobru saradnju suda i stečajnih upravnika i kontinuiranu edukaciju”, dodao je Kastratović.
On je kao neophodnu istakao dobru saradnju sa državnim organima koji se odnose na stečajne postupke.
“Nerijetko državni organi loše sarađuju sa upravnicima tražeči i formalne razloge za izdavanje bilo koje potvrde i mišljenja, i pritom naplaćuju takse koje idu na teret upravnika. Smatramo da novi zakon nije donio nikakav napredak u odnosu na stari. Jedino što je zakonodavac stavio još veće opterećenje na upravnicima, za koje se zna da za svoj posao odgovaraju ličnom imovinom, što nije slučaj ni sa jednom strukom”, zaključio je Kastratović.
Sekulićeva ćuti o monopolima u raspodjeli predmeta
Sekulićeva nije direktno odgovorila na pitanje “Vijesti” da li se može očekivati neka nova norma kojom će se konačno razbiti oligopol uskog broja sudija i upravnika, prilikom raspodjele najvrednijih stečajnih predmeta.
Ona je u odgovoru na to pitanje kazala da su tokom javne rasprave zainteresovani mogli da dostave primjedbe i komentare, kao i da se konačni tekst predloga neće suštinski razlikovati od onog što je bio na javnoj raspravi.
“Tokom rasprave upućene su mnoge korisne primjedbe i sugestije koje su poslužile za korekciju i unapređenje teksta Nacrta zakona. Najveći broj primjedbi odnosile su se na predložene novine u Nacrtu zakona – uvođenje stručnog ispita, licenciranje i provjeru znanja upravnika, formiranje liste i način izbora stečajnih upravnika te na zaštitu lica koja su radno angažovana tokom stečaja i ostvarivanje prava bivših radnika firmi koje su u stečaju. Radna grupa nakon detaljne analize primjedbi, osim uvrštavanja opravdanih zahtjeva zainteresovanih subjekata u predlogu Zakona, nije mijenjala model pravnog uređenja koji je predložen tokom rasprave”, kazala je Sekulićeva.
