Centralna banka će najkasnije do kraja juna proslijediti Vladi predlog za limitiranje najviše dozvoljene ugovorne kamatne stope, saopšteno je Pobjedi juče iz Centralne banke.
– CBCG će, kako je i najavila, u prvoj polovini ove godine uraditi analizu kretanja kamatnih stopa i uputiti konkretan predlog Vladi za limitiranje najviše dozvoljene ugovorne kamatne stope. CBCG smatra da je uvođenje limita u crnogorski ekonomski sistem potrebno. Za razliku od prethodnog perioda kada smo upućivali samo predlog da se ovo pitanje riješi, tokom godine uputićemo i konkretan predlog na koji način riješiti ovo pitanje saopštili su iz SBCG u odgovoru na pitanje kada će iz ove institucije biti proslijeđen najavljeni predlog za limitiranje najviše dozvoljene kamate i zašto se oklijeva kazali su iz CBCG.
Pad počeo
Privreda i građani se, podsjetimo, uporno žale da su kamatne stope banaka visoke. Iz CBCG su i prošle godine apelovali na banke da smanje kamatne stope i najavljivali da će se, ukoliko se to ne dogodi, umiješati na način koji im zakon dozvoljava. Kamate su nakon toga pale, ali privrednici i građani kažu da je to simbolično.
Podaci Centralne banke koje su juče Pobjedi saopštili pokazuju da je u posljednja tri mjeseca prisutan pad kamatnih stopa.
– Na kraju septembra prosječna ponderisana efektivna kamatna stopa na novoodborne kredite je iznosila 10,77%, a na kraju decembra prethodne godine ista stopa je iznosila 9,02%- ističu oni.
Iz CBCG podsjećaju da kamate defmišu banke svojom poslovnom politikom.
– CBCG u okviru publikacije „Izvještaj o kretanju cijena” sprovodi anketu među bankama o očekivanom kretanju kamatnih stopa. Prema rezultatima posljednje ankete, iz decembra 2014. godine sedam banaka predviđa pad, dvije očekuju rast, dok tri banke očekuju isti nivo efektivnih aktivnih kamatnih stopa objasnili su – Pobjedi iz CBCG.
Rezultati su malo drugačiji kada su u pitanju pasivne, odnosno kamate na štrednju.
– Jedanaest banaka predviđa pad pasivnih kamatnih stopa, jedna banka očekuje isti nivo, dok njihov porast ne očekuje ni jedna banka – istakli su iz CBCG.
Region i EU
Limitiranje kamata nije rijetkost ni u regionu ali i EU. Propisivanje ovih kamatnih stopa postoj i u velikom broju zemalja EU, kao i SAD. U regionu limiti postoje u Makedoniji i Hrvatskoj.
– Hrvatska je Zakonom o potrošačkom kreditiranju definisala maksimalne kamatne stope na stambene i na ostale potrošačke kredite. U ovoj zemlji je zakonom predviđeno da maksimalna dopuštena kamatna stopa na stambene kredite s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom (u kunama bez valutne klauzule, u eurima i kunama sa valutnom klauzulom u eur, kao i u CHF i u kunama sa valutnom klauzulom u CHF) ne može biti viša od prosječne ponderisane kamatne stope na stanja takvih kredita odobrenih u Republici Hrvatskoj, određene za svaku od valuta uvećane za 1/3. Maksimalna dopuštena kamatna stopa na ostale potrošačke kredite (osim stambenih) s ugovorenom promjenjivom kamatnom stopom (u kunama bez valutne klauzule, eurima i kunama sa valutnom klauzulom u eurima, kao i u CHF i u kunama sa valutnom klauzulom u CHF) ne smije biti viša od prosječne ponderisane kamatne stope na stanja takvih kredita odobrenih u Republici Hrvatskoj, određene za svaku od valuta, uvećane za i/2 – objasnili su iz Centralne banke.
U zemljama EU, kažu u CBCG, postoje dva pristupa ograničenja kamatnih stopa primjena apsolutnog limita i relativnih limita koji se zasnivaju na prosječnim kamatnim stopama na tržištu pomnoženim s odgovarajućim koeficijentom.
– S obzirom na različita tržišta i vrste kredita, limiti kamatnih stopa se po zemljama kao i po vrstama kredita razlikuju – objasnili su iz CBCG.
