Prijedlog izmjena Zakona o Državnoj revizorskoj instituciji (DRI) koji predviđa ograničenje mandata senatorima trebalo bi za desetak dana da uđe u skupštinsku proceduru, kazao je Pobjedi predsjednik Odbora za ekonomiju Dejan Đurović (DF), koji je ove izmjene najavio prije nekoliko mjeseci.

Izmjene

Iako je Đurović inicijalno pominjao da će se stalnost funkcije ukinuti uvođenjem mandata od četiri godine, uz mogućnost jednog reizbora, Pobjedi je kazao da su u opticaju i druge mogućnosti.

“Predstavnici programa Sigma Bjanka Breteše i Martin Sinkler dali su mi punu podršku kao predsjedniku Odbora, a sastanku su, na moje insistiranje, prisustvovali i senatori DRI. Pomenuli su dva modela, jedan j e šest plus šest godina, a drugi jedan mandat od devet godina. Došli smo do zajedničkog zaključka da je ovo demokratski iskorak u kom sam pohvalio rad i DRI-ja”, kazao je Đurović i istakao da je “postojeći saziv Senata iz vremena jednopartijskog kriminalnog režima Mila Đukanovića, a konkursom bi svako dobio jednaku šansu.

“Pravni tim radi na pripremi teksta. Postoji mogućnost da će prelaznim odredbama biti regulisano da se sadašnjim senatorima da određeni rok da upute no ve senatore u posao, ali još nije precizirano koliki je to period u kom će biti u statusu savjetnika”, kazao je Đurović.

Ocijenio je da je ova zakonska promjena neophodna, jer zbog stalnosti funkcije ljudi gube volju za dokazivanjem. Upitan da li će izbor petog senatora, čija je pozicija upražnjena preko dvije godine, čekati novi zakon, Đurović je odgovorio potvrdno. Smatramo da bi bilo najbolje izabrati svih pet senatora odj ednom. Zato će kandidat za petog senatora u Skupštini biti izabran nakon promjene zakona kazao je Đurović.

Na pitanje Pobjede da li očekuje da će ovaj saziv Skupštine usvojiti zakon, Đurović je odgovorio potvrdno, ali i dodao da je, ako ne bude u ovom, siguran da će bilo koji saziv prihvatiti takvo zakonsko rješenje.

Praksa

Da je praksa različita, govore podaci da je stalnost funkcije senatora zastuplj ena u Nj emačkoj, Francuskoj, Italiji, Holandiji, Češkoj, Grčkoj, Irskoj i Portugalu. S druge strane, brojne su i zemlje sa ograničenim mandatima revizora, kao štoje, između ostalih, Švedska, Španija, Slovačka, Slovenija, Poljska, Malta, Mađarska, Luksemburg, Danska, Finska i Austrija, u kojima mandati traju između tri i devet godina.

Među njima je i Hrvatska u kojoj je od osnivanja Državnog ureda za reviziju mandat glavnog državnog revizora ograničen.

“Prema aktuelnom Zakonu o Državnom uredu za reviziju glavnoga državnog revizora imenuje Sabor na osam godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja. I prethodnim zakonom o državnoj reviziji, mandat glavnoga državnog revizora bio je propisan na j ednak način”, rečeno je Pobjedi iz ove hrvatske institucije.

Nijesu mogli odgovoriti zbog čega su se u Hrvatskoj odlučili na ovaj sistem, jer, kako nam je rečeno, Državni ured za reviziju nije učestvovao u donošenju ovih zakona.

“Na Vaše pitanje garantira li se profesionalnost ovakvim pristupom, možemo Vam samo odgovoriti da ne bi stavljali u korelaciju profesionalnost i način na koji je propisan mandat glavnoga državnog revizora”, kazali su iz Državnog ureda za reviziju.

Bivša državna sekretarka i ekonomska analitičarka Mila Kasalica je, komentarišući hrvatski zakon, ukazala da su izmjenama prvog zakona iz 1993. godine, propisane prelazne odredbe na način da se u ključnim institucijama “preko trupice ne gubi posao, već da se mandati glavnog revizora i pomoćnika glavnog revizora, zbog institucionalne memorije i stabilnosti, ne ukidaju do isteka”. Ocjenjuje da se iz, kako je navela, eventualnog ishitrenog prijedloga može zaključiti da se prvo skraćuju mandati senatorima, a potom javnim oglasom političarima daje za pravo da mijenjaju ukupan sastav Senata DRI.

Napad političara

“Državnom revizorskom institucijom u Crnoj Gori upravlja tim od pet senatora koje na osnovu javnog poziva bira Skupština na prijedlog resornog odbora. Mandat predsjednika Senata traje devet godina, u pitanju je zajedničko tijelo. Zašto se kreira ova neuporediva uporedivost, konundrum je na koji nema sistemski-razvojnog odgovora, osim…”, kazala je Kasalica.

Ocijenila je da je riječ o napadu političara na organizaciju DRI, instituciju koja se bavi expost stabilnošću finansijskog izvještavanja o javnim fondovima, koja garantuje da su pozicije završnog računa budžeta zakonito uknjižene i koja bi trebalo da jača kvalitet praćenja izvršenja budžeta zemlje, opština, državnih preduzeća i ostalih subjekata.

“Ukoliko je potrebno unaprijediti norme, tada se to ne radi preko noći, bez pravilne analize čemu trebaju da doprinesu inovirane norme kojima se ograničava mandat ‘njihovim senatorima’, a da bi postavili ‘naše’. Politička parola ‘sad svaki građanin može da konkuriše? je prodavanje magle, koja ne dokumentuje demokratičnost norme, nego potvrđuje da regulatorno živimo mnogo osjetljivo vrijeme u vezi stabilnosti državne uprave i javne uprave, koje je nedavno predsjednik Odbora za bezbjednost neuspješno nazvao ‘torta i svjećice’, a realno je indicirao ‘plijen za očerupati'”, smatra Kasalica.

Ukazuje da su javne finansije naša zajednička kuća, nezavisno da li smo zaposleni u javnom sektoru ili privatnom. Kroz javne finansije se prelamaju strukovna, profesionalna, etična, ekonomska i/ili politička stremljenja da uređujemo našu kuću prema boljem. Uz navedeni nepripremljeni nepromišljeni pristup, institucije sistema se čine slabijim, ne jačim. Građanski, ekonomski i računovodsteno uvjerena sam da nemamo zadatak, posebno to nije tekovina 30. avgusta, da uneredimo našu kuću, jer je “vrijeme da naši zamijene njihove”, odnosno da trulu tortu uništimo u glazuri, tijestu i nadjevima, a onda svjećice neće imati gdje da se postave zaključuje Kasalica.

Upozorenja iz Sigme

Sa predstavnicima Sigme nedavno se susrela i predsjednica Skupštine Danijela Đurović (SNP), koji su, kako je navedeno u saopštenju, posebno interesovanje iskazali upravo za izmjenu propisa u vezi finansijskih institucija.

Na pitanja vezana za medijske navode o mogućim inicijativama za promjenu propisa u oblasti regulative koja se odnosi na DRI, predsjednica Đurović se saglasila sa sagovornicima da je potrebno obezbijediti transparentnost i učešće svih zainteresovanih strana u eventualnom procesu izmjena propisa u ovoj materiji saopšteno je iz Supine nakon sastanka. Predsjednica Skupštine je, kako se navodi, iskazala spremnost da pomogne u iznalaženju najboljih rješenja, imajući u vidu da je DRI institucija od čijeg nepristrasnog i objektivnog rada zavisi proces kontrole trošenja budžetskih sredstava i upravljanja državnom imovinom u našoj zemlji.

Pobjeda