Stopa poreza na promet upotrebljavanih vozila trebalo bi da se kreće u rasponu od jedan do tri odsto, umjesto pet odsto, pa onda da se sprovodi oštrija kaznena politika ako građani izbjegavaju da plate to državi, stav je Nacionalnog biroa osiguravača (NBOCG).

U skupštinskoj proceduri su izmjene Zakon o porezu na promet upotrebljavanih motornih vozila, plovnih objekata, vazduhoplova i letilica kojim se predviđa da vlasnici tih korišćenih prevoznih sredstava ukoliko ih ne prevedu na sebe u roku od 15 dana plate novčanu kaznu koja će biti veća od one koja je sada predviđena zakonom.

Poslanik SNP -a Aleksandar Damjanović amandmanski je djelovao da bi se vozači rasteretili dijela tog poreza tako što bi plaćali tri umjesto sadašnjih pet odsto.

U Ministarstvu finansija “Vijestima” je rečeno da predlaganje izmjena poreske politike bez prethodno urađene analize koja bi, u prvom redu, podrazumijevala procjenu fiskalnog uticaja, nije upitno, niti svrsishodno.

Zvaničnih podataka o tome koliko ima vozila koja nijesu prevedena na stvarnog vlasnika nema.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Zbog lošeg standarda građani voze polovna vozila, a da je njihov prevod skup pokazuje konkretan primjer. Ako neko želi da prevede vozilo čija je prosječna cijena 5.000 eura treba da plati 250 eura, što je nečija penzija ili oko pola prosječne plate. U slučaju da plaća državi tri odsto za prevod uštedio bi 100 eura.

Poreska stopa od pet odsto donosi, prema zvaničnim podacima, oko 2,8 miliona eura godišnje. To znači da se prevede ili prometuje vozila u vrijednosti oko 55 miliona ili 10-ak hiljada ako je prosječna cijena pet hiljada.

Sagovornici “Vijesti“ upućeni u taj problem ističu da je to mali dio u odnosu na broj vozila koja nijesu prevedena.

Prije referenduma državi je odgovaralo da se odrekne tog prihoda pa je tada donijela privremenu uredbu kojom je građane oslobodila plaćanja te dažbine. Po sticanju nezavisnosti Crne Gore, ponovo je nametnula.

“Smanjene stope dalo bi bolje rezultate zbog masovnosti koja bi se postigla,  nego pooštravanje kazni. Kaznene mjere moraju da postoje, ali prvo treba smanjiti porez. Da li će do toga doći zavisi od procjene nadležnih organa. Smatramo da bi ona trebalo da se kreće u rasponu od jedan do tri odsto”, rekao je “Vijestima”, izvršni direktor NBOCG Boris Šaban.

On je kazao da je prevod vozila značajan za poreske organe zbog prihoda koje ostvaruju, kao i za organe koji se bave registracijom vozila i za osiguravajuća društva.

“Nekoliko puta smo upozoravali građane da prevedu vozila nakon kupovine jer negativne posljedice mogu nastati za bivšeg i budućeg vlasnika. Nerijetko se dešava da imaju probleme kasnije da dokažu vlasništvo, posebno prilikom naknade štete po osnovu osiguranja. Uz to, vlasnici koji prodaju vozilo pred zakonom odgovaraju za vozilo dok je ono, makar i formalno na njihovo ime. Najčešći razlog koji su građani navodili kao kontra argument našem je stopa poreza od pet odsto za koju smatraju da je velika i destimulativna”, objasnio je Šaban.

NBOCG ocjenjuje da zbog opšte ekonomske situacije treba razmotriti smanjene stope od pet odsto.

On je dodao da nemaju podatke o tome koliko ima neprevednih vozila, da ih niko nema i da bi bila potrebna akcija usmjerena na to da se pravi vlasnici vozila i utvrde.

Kazna od 1.000 do 11.000 ko ne prevede auto i ne plati dažbinu

U Ministarstvu finansija su kazali da kreiraju poresku politiku gdje su otvoreni za saradnju sa svim zainteresovanim subjektima i razmatranje predloga u cilju njenog unapređenja.

“Kreiranje poreske politike je kompleksan proces koji mora uključivati sveobuhvatnu analizu uticaja novih rješenja na ukupan sistem, a u cilju postizanja optimalnih efekata za sve njegove činioce. Zato smatramo da predlaganje izmjena poreske politike bez prethodno urađene analize koja bi u prvom redu podrazumijevala procjenu fiskalnog uticaja, nije upitno niti svrsishodno“, odgovor je Ministarstva na pitanje da li su spremni da smanje poresku stopu na promet upotrebljavanih vozila.

U tom Vladinom resoru vjeruju da će stroža kaznena politika doprinijeti unapređenju poreske discipline u uvođenju reda u prevodu vozila.

Prema predlogu zakona, firma koja ne prevede vozilo na sebe i plati državi dažbine od pet odsto kazniće se u rasponu od 1.000 do 11.000 eura.

Postojeće rješenje je kazna od 550 do 11.000 eura.

Odgovorni u pravnom licu, poreski posrednik i fizičko lice za nepoštovanje zakona umjesto dosadašnjih 55 do 550 eura plaćali bi od 300 do 2.000 eura.

U Srbiji duplo jeftinije opterećenje

Šaban je istakao da je u zemljama EU slična praksa kada su u pitanju dažbine za prevod korišćenih automobila.

“To prije svega zavisi od toga kako je definisana poreska politika i registracija vozila. Recimo, u Velikoj Britaniji nema tog poreza, već se samo prilikom kupovine vozila plaća taksa za izdavanje novog sertifikata o vlasništvu nad vozilom. U Sloveniji se plaća taksa za prenos vlasništva od 20 do 30 eura”, naveo je Šaban.

U Ministarstvu finansija navode da je u Hrvatskoj ta stopa pet odsto, a u Srbiji 2,5 odsto.