Pred Vladom kratki rokovi: Zakon o budžetu moraju predati Skupštini do 15. novembra

Ministarstvo finansija i nova Vlada imaće u narednom periodu pune ruke posla. Najvažniji akt, predlog Zakona o budžetu za 2024. godinu, moraće da utvrde u naredne dvije sedmice i da ga dostave Skupštini najkasnije do 15. novembra. Ako budu imali većih izmjena u odnosu na do sada pripremani akt o budžetu, koji je radilo Ministarstvo finansija, to će morati da odrade u naredne dvije sedmice.

Očekivano je da Vlada ima dosta izmjena u odnosu na predlog koji je pripremalo Ministarstvo finansija dok je na njegovom čelu bio Aleksandar Damjanović, jer je od novog premijera već stigla najava da će od 1. januara minimalne penzije biti povećane na 450 eura. Međutim, nije pojašnjeno da li će povećanje penzija biti svima u istom procentu ili će onima koji primaju penzije ispod 450 eura one biti povećane na taj iznos, dok će drugima, koji primaju preko tog iznosa, ostati na istom nivou ili neznatno povećane, kao što je bio slučaj kada su lani minimalne penzije povećane na 253 eura. Ukoliko se povećaju penzije dijelu penzionera do 450 eura, to će državu koštati dodatnih 145 miliona eura, dok bi uvećanje penzija svima koštalo dodatnih 300 miliona eura.

Povećanje penzija od 1. januara bi značilo ili će značiti velike promjene u predlogu Zakona o budžetu, jer se ovaj novac mora negdje zaraditi ili uštedjeti. Premijer Milojko Spajić je naveo i da oni teže smanjenju opterećenja poslodavaca, što znači da će Vlada morati da donese niz zakona kojima će to i uraditi. Sa druge strane, Spajić je najavio i da će za godinu prosječna plata biti 1.000 eura, a da bi se to ostvarilo, takođe je potrebno mijenjati dosta odredbi i zakona, te sprovesti svojevrsnu reformu.

Iako je u utorak, nakon konstitutivne sjednice, kazao da se sve zna o programu „Evropa sad 2“, niko i dalje ne zna na koji način će se povećati penzije i plate. Ali ono što svi znaju, jeste da će za to trebati da se izmijeni dosta propisa.

Takođe, prije ili uporedo sa predlogom Zakona o budžetu, treba vidjeti šta će uraditi sa rebalansom budžeta, koji je prethodna Vlada dostavila Skupštini u maju, a od tada ga dodatno izmijenila sa nekoliko amandmana. Ono što takođe treba uvrstiti u predlog zakona o budžetu je nova organizacija Vlade, jer je promijenjen broj resora, kao i njihova struktura. To doduše, vjerovatno, treba uraditi i sa ovogodišnjim budžetom, jer je već usvojena nova uredba o organizaciji i načinu rada državne uprave.

Tako da se može reći da od novih ministara, najviše posla čeka ministra finansija Novicu Vukovića. Em treba da njegov resor uradi najozbiljnije zakone, em to treba da uradi u veoma kratkom roku.

Spajić je u predizbornoj kampanji spominjao tri stvari – sedmočasovno radno vrijeme, minimalnu penziju od 450 eura i prosječnu platu od 1.000 eura. Takođe, jedna od stvari koje je najavljivao, a koja je naišla na najveći otpor, jeste ukidanje doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje. Time bi se plate zaposlenima znatno povećale, ali bi država ostala bez 500 miliona eura prihoda, koji bi se morali nadomjestiti.

Niko još ne zna na koji način se planira nadomjestiti prihod od doprinosa. Suma od 500 miliona čini šesti dio budžeta države. U prethodnom slučaju, kada je ukinuto zdravstveno osiguranje, država je trebalo da nadomjesti između 150 i 200 miliona eura godišnje, što je, prema budžetskim pokazateljima, uspješno i urađeno, ali na koji način se planira nadomjestiti 500 miliona eura, to ćemo očigledno saznati kada se zaokruži program reformi „Evropa sad 2“, koji bi morao da uđe u predlog zakona o budžetu, ukoliko će od 1. januara biti minimalna penzija 450 eura. Trenutno je minimalna penzija oko 300 eura, što bi značilo da će se za 40.000 penzionera primanja povećati za 50 odsto.

Prosječna plata je, prema poslednjim podacima, 800 eura, što bi značilo da se u narednih godinu treba povećati za 25 odsto.

Nedavno je Pokret Evropa sad objavio kalkulator za obračun plate kroz program „Evropa sad 2“, kojim je neto plata pretvarana u bruto, odnosno građani su mogli da vide koliko bi im bila plata kada bi ukinuli doprinose. Na platu od 800 eura, doprinosi za PIO na teret zaposlenog i poslodavca iznose 200 eura.

Kao ministar izabrao privremeno finansiranje

Slična situacija po pitanju predloga Zakona o budžetu bila je 2020. godine, kada je promijenjena vlast. Tada je nova Vlada stupila na dužnost početkom decembra i nakon dvije sedmice je donijela odluku da ide na privremeno finansiranje i da u 2021. godini donese predlog zakona o budžetu. Tada je Spajić bio ministar finansija i donio je odluku da ne prihvati predlog koji je usvojila vlada Duška Markovića, već da ide na privremeno finansiranje i da u 2021. godini donesu budžet.

Sada, Spajić i ministar Vuković imaju dva mjeseca da pripreme Zakon o budžetu, kako ne bi u 2024. godini išli na privremeno finansiranje.

Privremeno finansiranje znači da svaka budžetska jedinica dobija na mjesečnom nivou 1/12 novca koji je dobijala u prethodnoj godini.

Izvor: adria.tv

Slični Članci