Centralna banka ukazuje na oprez i pažljivo praćenje ostvarenja planiranih prihoda, imajući u vidu da se naredne godine očekuje dodatna stabilizacija inflacije koja je u 2024. godine uticala na prihode kroz PDV”, istakla je direktorka sektora za finansijsku stabilnost, istraživanja i statistiku Centralne banke (CBCG) Marijana Mitrović Mijatović.

Predstavnici privrede, sindikata i finansijskog sektora apeluju na Vladu da bude oprezna u sprovođenju budžeta za 2025. godinu, ističu da nosi određene rizike, da je program previše optimističan, da se planira se rast prihoda od turizma iako je ove godine Crna Gora doživjela njihov pad…

To su neke od ključnih ocjena koje su se mogle čuti na tematskoj sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, koji je razmatrao Predlog zakona o budžetu za 2025. godinu.

Nastavak sjednice je zakazan za utorak, 17. dcembra.

Izvorni prihodi budžeta za 2025. godinu su planirani na 2,88 milijardi eura, dok su rashodi planirani su u iznosu od 3,16 milijardi, čime bi planiran deficit od deficit 278 miliona eura.

Direktor Direktorata za državni budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović je kazao da se očekuju pozitivni ekonomski trendovi i stopa rasta ekonomije od 4,8 odsto, da će je činiti domaća potrošnja, odnosno privatne investicije dok će se smanjenjem doprinosa stimulisati zapošljavanje.

On je dodao da je inflacija najniža od 2021. godine te da se očekuje njeno postepeno usporavanje, i da se rast očekuje po osnovu rasta prihoda od PDV, akciza, akciza na mirna vina, igara na sreću…

„Najznačajnija izdvajanja se odnose za mandatornu potrošnju i infrastrukture projekte, za javne finansije otplatu duga i kamata 1,2 milijarde eura. Očekuje se deficit budžeta potrošnje od 278 miliona eura, projektuje se zaduživanje 900 miliona za otplatu duga i očekuje se da će dug države biti na oko 60 odsto BDP-a. Početkom 2025. će se država fokusirati na državne tržište, radi diverzifikacije izvora finansiranja“, naveo je Paunović i dodao da resor finansija pregovara sa Svjetskom bankom o dobijanju garancija zasnovanih na razvojnim politikama, kako bi krediti bili što povoljniji.

Dodao je da kapitalni budžet obuhvata realizaciju 341 projekata, ukupne vrijednosti 3,7 milijardi eura, te da je na listi i 28 novih projekata.,

Projekcije optimistične

Član Senata Državne revozorske institucije (DRI) Zoran Jelić je istakao da je budžet korektno sastavljen, ali da je po rebalansu budžeta za ovu godinu, deficit za novembar i decembar planiran na 130 miliona – što pokazuje sa razmjere onoga sa čime se budžet suočava kroz pogram “Evropa sad 2”.

“U ovom dijelu postoji rizik da se budžetom za 2025. godinu desi kršenje Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i smjernica makroekonomske i fiskalne politike. Naša analiza pokazuje da deficit za narednu iznosi 3,5 odsto u odnosu na BDP, a Mastrihtski kriterijumi su tri odsto. Deficit prelazi ovu granicu. Član 22 Zakona o budžetu propisuje da stopa rasta limita potrošnje za budžet, mora biti manja od planirane stope rasta BDP-a, a dok stopa limita potrošnje za kapitalni budžet – ne može biti veća o stope nominalnog rasta BDP. Planirani rast BDP-a je 4,8 odsto, dok rast limita potrošnje tekućeg budžeta iznosi sedam odsto. Preporuka je da se zadržimo u okviru Mastrihtskih kriterijuma, jer je limit potrošnje tekućeg budžeta veći od rasta BDP-a, kako bi se očuvala makroekonomska stabilnost”, naveo je Jelić.

Jelić je kazao da se prihodna strana budžeta zasniva na optimističnim projekcijama jer su prihodi od PDV-a glavna stavka, i to sa povećanjem od 14 odsto u odnosu na 2024. godinu, i čine gotovo polovinu ukupnih prihoda. Istakao je da je i stopa rasta PDV 4,8 odsto, a što je planirano kroz rast turizma koji je ove godine zabilježio pad.

Istakao je da se planira identična potrošnja stranih državljana kao ranijih goina, iako oni sada napuštaju državu.

“Izvršenje kapitalnog budžeta mora biti više u odnosu na ranije godine. Predviđeno je zaduživanje od 2,3 milijarde, od čega 884 miliona za pokriće deficita, kapitalne projekte i dugove, 1,1 milijarde za projektne zajmove i 275 miliona za reformske projekte. Novo zaduženje je potrebno uz otplatu euroobveznica i prepoznajemo rizik zbog promjena, koje slabe prihodu stranu budžeta. Važno je da novo zaduženje ima manje kamatne stope, a nema ni noptimizacije javne uprave, smanjenja neproduktivne potrošnje…”, istakao je on i dodao da će i energetski sektor biti u problemu zbog rekonstrukcije Termoelektrane Pljevljam, ali i da je potrebno više novca za unapređenje konkurentnosti privrede i veće zapošljavanje.

Uputio je apel Ministarstvu finansija da realizuju preporuke koje je DRI dostavio u nalazu o efikasnom trošenju državnog novca, jer su neke jedinice budžeta nepravilno trošile novac. Jelić je kazao da se drugi odnosi na smanjenje budžeta DRI na poziciiji planiranih zarada od 360 hiljada eura, te da se amandmaski djeluje da se novac vrati DRI.

Direktorica sektora za finansijsku stabilnost, istraživanja i statatistiku Centralne banke (CBCG) Marijana Mitrović Mijatović je navela da budžet reflektuje sve što je navedeno u fiskalnoj strategiji, a istakla je da je optimistična procjena rasta BDP-a i da je budžet ambiciozan.

“CBCG ukazuje na oprez i pažljivo praćenje ostvarenja planiranih prihoda, imajući u vidu da se naredne godine očekuje dodatna stabilizacija inflacije koja je u 2024. godine uticala na prihode kroz PDV. Ukazujemo na potencijalne makroekonomske rizike, na ostvarenje planirane stope rasta od 4,8 odsto mogu uticati globalna ekonomija i unutruašnji šokovi, smanjenja broja nerezidenata, remont Termoelektrane… Povećanje stope PDV-a u turizmu sa 7 na 15 odsto može negativno uticati, jer su zemlje regiona osjetljive na cjenovnu konkurentnost”, kazala je Mitrović Mijatović.

Kako je dodala, vjeruju da je budžet i potrošački i socijalni pa pozivaju na oprez pri planiranju rashoda, a upozorili su i na poštovanje budžetskih zakona. Mitrović Mijatović je dodala da je potrebna racionalizacija radi efikasne naplate prihoda, da se ubuduće ostavi prostor za zeleno budžetiranje, te da CBCG ukazuje da rizik da kamatne stope po kojima će se zadužiti mogu biti veće u narednoj godini.

I oni su preporučili poštovanje kriterijuma iz Mastrihta.

Budžet da ide i pred Socijalni savjet

Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica je uputio kritike jer se ne primjenjuje praksa, rasprave o ovim pitanjima pred Socijalnim savjetom a posebno tema kao što su produženje porodiljskog bolovanja, kraće radno vrijeme…

Istakao je da su makroekonomska kretanja nepovoljna, da je budžet sve veći i prevazilazi rast BDP-a. Mikavica je kazao da projekcije ne smiju praviti na osnovu državljana Turske, Rusije i Ukrajine, te da ne vidi mogućnost da se turizam podigne na planirane nivoe.

“Građani Turske su vremenom počeli da se direktno snabdijevaju iz te zemlje i investicioni tok nam ne ide u prilog, kao na početku. Smanjuje se broj dana boravka turista i svakako ne bih sebi dao slobodu da mogu očekivati da će se nešto što već ima negativan trend, znatno popraviti. Apelovao bih da se uzdržimo od potrošnje, primjetna je i nekontrolisana potrošnja korz zapošljavanje u javnim firmama, tako da to nije dobra poruka. Trebalo bi razmisliti da li bi prihode trebalo ostaviti za dugove i rezerve”, kazao je Mikavica.

Apelovao je da se racionalizuje prihodna strana i urade korekcije budžeta. za 2025.

Predsjednik Asocijacije menadžera Budimir Raičković je takođe kazao da je budžet potrošački i da ima mala ulaganja, odnosno da je malo učešće kapitalnog budžeta. Dao je podršku ideji rigorozne štednje i dodao da vjeruje da bi kapitalni budžet mogao da ide i do 15 odsto, te da zaduženja ne moraju biti na nivou planiranih.

“Jasno je da je budžet rasta javne potrošnje i bilo bi dobro da imamo plan štednje i racionalizacije. Mora se prije usvajanja voditi računa da se smanji potrošnja po svim jedinicama, jer odista privreda sa zebnjom gleda bum javne potrošnje. Nedostaju mjere štednje i mislim da se nešto tu može učiniti. Siva ekonomija je ozbiljan izvor prihoda”, kazao je Raičković

Da je budžet potrošački su dodali i iz Privredne komore, čiji je potpredsjednik Dragan Kujović naveo da troškovi rastu više nego kapitalni budžet, da privreda usporava, da se industrija i prerada bore za vazduh…

Kujović je naveo da je potreban novi zamah ekonomiji, da se boje da neće doći do rasta turizma i da više novca treba planirati i za pekare i za sektor poljoprivrede.

Savjetnik za ekonomska pitanja Unije slobodnih sindikata Marko Subotić je istakao da se u Crnoj Gori i dalje radi dosta radi na “crno”, i da postoji prostor za napredak u tom dijelu. Zatražio je da se inspekcijama omogući nadzor nad onlajn trgovinom i ulaz u privatne objekte u kojima se neregistrovano radi, kako bi se počinioci kaznili.

“Više desetina, stiotina miliona smo izgubili zbog nemara donosioca odluka, od kojih ne znamo da li je iko sankcionisan za nanošenje štete budžetu. Treba urediti rad platformskih radnika i frilensera, zaustaviti nastajanje novog poreskog duga, ukinuti poreske povlastice kompanijama koje štete budžet, iznos najveće godišnje osnovice za plaćanje doprinosa za osigranje, odnosno član 14 Zakona o socijalnom osiguranju”, kazao je Subotić i dodao da ne žele produbljenje razlike u platama, a istakao je da su rashodi za naknade za prevoz povećani 150 odsto, putovanja 36 odsto više, reprezentacije 58 odsto, bankarske usluge 15 odsto…

Saradnica u sektoru za ekonomska pitanja Saveza sindikata Lela Perović je kazala da je rok za razmatranje budžeta bio kratak, a pročitala je i dopis Sindikata zdravstva kojim su istaknuti problema razlika u koficijentima u tom sektoru.

U ime Sindikata pomorstva se osvrnula i na nevrijeme koje je prethodno nanijelo veliku štetu Luci Bar i istakla da su nezadovoljni neblagovremenim odgovorom. Istakla je da je Vlada propustila da postupi u skladu sa obećanjima, zahtjevom Sindikata i Evropske transportne federacije, jer je u budžetu predviđena garancija za kredit a ne novac za nabavku dizalice. Sindikat kako kaže, tvrdi da Vlada preko Svjetske banke radi na kreditu za dizalicu, koji će Luka Bar isplaćivati na kraju dok oni traže novac za dvije dizalice – od 10 miliona eura.

Sekretarka Odbora za finansije Zajednice Opština Žana Đukić je naglasila da je za realizaciju opštinskih projekata ključna tehnička i projektna dokumentacija, te da je potrebna jača komunikacija tog sektora sa Ministarstvom finansija.

Predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić je kazao da vjeruje da se sa budžetom koncepcijski griješi, i da je neopravdano što se forsira potrošnja a ne produktivnost. Istakao je da zaduživanje nije dobro kao koncept života te da je problem i velika javna uprava.

Borci tvrde da su zaboravljeni

Direktor NVO Udruženje boraca ratova iz 1990-tih Radan Nikolić je naveo da je Skupština prošle godine, donijela zaključak kojim je opredijeljen novac za tri boračka društva, ali da na nijedan zahtjev za projekte nije odgovoreno – što je gaženje načela Ustava. Nikolić je dodao da odgovora nije bilo ni od resora finansija, Vlade ni Skupštine…

Poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić je naveo da poslanici iste kritike upućuju mjesecima, koje sada čuju od biznis sektora.

Paunović je borcima poručio da će imati i da je planiran sastanak sa premijerom i zvaničnicima, te da je jedan od programa boračkih društava bio problematičan ali da vjeruje da će se riješiti.

Istakao je da je čuo dosta o rizicima ali da su projekcije planirane konzervativno, te da će ekonomske reforme dati perspektivu aleternativnih scenarija i da je to polazna osnova za prihode i rashode. Istakao je da vjeruje da će deficit na kraju ove godine vjerovatno biti između 1,5 i dva odsto, kao i da su konzervativni i modeli i projekcije.

Dodao je da su planirali i više kamatne stope, ali da će i one vrlo vjerovatno biti niže pri emitovanju obveznica. Istakao je da budžet nije savršen i da uvijek može bolje, i da rade na usvajanju ažurirane verzije programa reforme upravljanja javnim finansijama, u kojem su i predviđene mjere za efikasniju potrošnju i srednjeročno planiranje.

“Radimo na Univerzalnom cjenovniku operativnih troškova sa EU i Svjetskom bankom, koji će da omogući da troškove unifromišemo ka svim budžetskim korisnicima, što će nam omogućiti da budemo efikasniji u mjerenju fiskalnih mjera, ali da imamo pravičniji pristup. Trudimo se da radimo ali je otežano bez automatizacije procesa”, istakao je Paunović.

Paunović je kazao i da se veće plate funkcionera tiču linijskog povećanja zarada, koje nisu povećavane od 2016. godine. On je dodao da ne ulazi u popularnost pozicija i plata, ali da je od 2020. do 2024. godine kumulativna inflacija bila 31 odsto i bila vodilja povećanja plata grupi, koja nije imala povećanje. Dodao je da će se o tim stavkama vidjeti još na javnoj raspravi, odnosno šta će biti uvršteno.

Istakao je da je fiskalna strategija donijeta na vrijeme, da su smisleni projekti uvršteni, a da je na kraju oktobra kapitalni budžet izvršen na 87 odsto plana. Paunović je dodao da se nada da će do kraja godine realizacija biti 90 do 95 odsto, da treba u Skupštini da se razgovara o kapitalnom budžetu polugodišnje i da se na probleme ukazuje i da se rješavaju.

(Izvor: Vijesti)