Sektori nekretnina i građevine koriste se za pranje ilegalnog novca od trgovine drogom i trgovine migrantima na zapadnom Balkanu, što dovodi do povećanja cijena nekretnina, navodi se u izvještaju Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala.
Pranje novca putem građevinskih i nekretninskih poslova “popularno je jer je i dalje relativno lako i može apsorbovati velike količine kapitala”, kaže se u izvještaju “Spot cijene: Analiza tokova ljudi, droge i novca na zapadnom Balkanu“, prenosi bne intellinews.
Imovina “može biti mjesto za čuvanje značajne količine kapitala, potencijalno povećati vrijednost i poboljšati kvalitet načina života kriminalaca”, kaže se u izvještaju. Ukazuje se na ranija istraživanja koja su pokazala da ulaganja u izgradnju i nekretnine “imaju dugu istoriju apsorbovanje ilegalnih prihoda na zapadnom Balkanu, s obzirom na to da je taj sektor i ekonomski značajan i loše regulisan”.
– Prepoznaje se da je stambena imovina u riziku više od komercijalne imovine zbog svog prometnog potencijala, navodi se. – U stvari, mnoga su tržišta nekretnina u regionu iskrivljena opranim novcem, jer kriminalci vještački pokreću cijene. Iako su cijene nekretnina pale u cijelom regionu 2020. godine zbog [coronavirusa] COVID-19 … mnoga su mjesta i dalje imala dobit od 2017. godine.
Takođe u regionu postoji značajna trgovina drogom, koja je i izvor i tranzitni put za opojne droge. Albanija je dugo bila važno mjesto za proizvodnju kanabisa, uprkos naporima vlade da ga ukloni, a sve veće količine droge sada se proizvode u Bosni, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji. Povrh svega, Zapadni Balkan je glavna tranzitna regija za promet kanabisa, heroina, kokaina i sintetičkih droga. Posljednje se proizvode i u regionu, uglavnom u Srbiji.
– Uprkos značajnim operativnim troškovima, organizirani kriminal i ilegalna trgovina legalnom i ilegalnom robom nesumnjivo svake godine generišu milijarde eura nezakonitih globalnih finansijskih tokova koji se usmjeravaju u inostranstvo, peru u lokalnim privredama ili reinvestiraju u druge kriminalne aktivnosti, kaže se u izvještaju.
Prema procjeni Kancelarije Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC), pranje novca čini oko 2,7% globalnog BDP-a ili 1,6 biliona USD. Međunarodni monetarni fond (MMF) navodi da opravni novac ukupno čini između 2% i 5% globalnog BDP-a. Primjenjujući ove postotke na zapadnom Balkanu, svake bi se godine opralo između 1,8 i 4,6 milijardi eura.
Izvor: Indikator.ba
