Srbija je, prema nedavno završenoj procjeni, u srednjem riziku od pranja novca. Isti nivo prijetnje vreba i od terorizma i finansiranja terorizma. Niz državnih i privatnih organizacija najmanje šest mjeseci analiziralo je podatke ne bi li otkrili koliko je u našoj državi prostora za legalizovanje nelegalno stečenog novca.

Predmet pranja novca, zaključuje se u ovoj studiji, mogla bi da bude imovina nezakonitog porijekla. Tokom tri godine, od 2021. do 2023. ona je procijenjena na 1,56 milijardi eura. Ova suma predstavlja 0,8% BDP Srbije.

Dio te imovine nadležni su već zaplijenili. Ugrubo, svaki deseti euro.

„U odnosu na iskazanu visinu prijetnje, udio trajno oduzete imovine u krivičnim postupcima, 165.179.934 eura, predstavlja 10,56% ukupne prijetnje od pranja novca“, navodi se u Procjeni rizika od pranja novca izrađenoj za potrebe Vlade Srbije, a koju je objavila NBS.

Kako bi se utvrdila prijetnja od pranja novca prikupljani su i analizirani podaci o krivičnim postupcima za pranje novca, visina procijenjene imovinske koristi, vrijednosti imovine uključene u pranje novca… Uzeti su u obzir izvještaji o sumnjivim aktivnostima, prenosu novca preko državne granice, prilivima i odlivima novca.

Može i preko zalagaonica i investitora
Rizika je mnogo. Jedan od njih su – zalagaonice. One se pojavljuju u predmetima pranja novca.

„Zalagaonice nijesu obuhvaćene Zakonom o sprječavanju pranja novca kao obveznici. Za vršenje poslova u sektoru zalagaonica nije potrebna posebna licenca, već je dovoljno da se privredno društvo ili preduzetnik registruje u Agenciji za privredne registre“, navodi se u analizi. „Njihov broj, kao i ukupni prihodi, iz godine u godinu raste. Inspekcijski nadzor nad ovim sektorom je vrlo ograničen i svodi se na kontrolu od strane Tržišne inspekcije. Sprovodi je samo u slučajevima kada zalagaonice vrše otkup predmeta od dragocjenih metala.“

Veliki rizik od pranja novca krije se i u poslovima sa nekretninama. Procjena rizika u ovom sektoru ukazala je na rastuću prijetnju. I to se prije svega odnosi na posebnu kategoriju investitora, na one koji nemaju status privrednih subjekata, već posluju kao fizička lica.

„Ova lica, prema analizi Poreske uprave, ako nisu registrovana u sistemu PDV, odnosno nisu prijavila građevinsku djelatnost u APR, najčešće nastoje da izbjegnu plaćanje poreza“, navodi se u studiji, „Radi se o licima koja nakon izgradnje objekta, prodaju stambeni ili poslovni prostor. Novac od prodaje ne prijavljuju poreskim organima, već zadržavaju za sebe, bez plaćanja javnih prihoda.“

U Srbiji su brojni takvi investitori, fizička lica koji se u sistemu PDV pojavljuju kao investitori i zatim prodavci novosagrađenih nekretnina.

„U periodu od 2019. do 2023. godine kod fizičkih lica – investitora u izgradnju stambenih i nestambenih zgrada je primjetan rast prometa. Promet ostvaren u 2023. godini veći je od prometa u 2019. godini za 46,94%“, podaci su iz dokumenta. „Djelatnost gradnje nekretnina nosi povećan rizik od pranja novca jer se plaćanje građevinskog materijala može obavljati u gotovini. Ono što povećava rizik je nedovoljna zakonska regulisanost ovog sektora. Zakon o PDV omogućio je fizičkim licima – investitorima da se registruju za PDV sistem, a da ne moraju da budu registrovani kao poreski obveznici – preduzetnici.“

O kraudfandingu i kriptovalutama se malo zna
Nadležni rizik vide i u grupnom finansiranju – crowdfunding. Kako se navodi, ranjivost sektora ogleda se u nemogućnosti adekvatnog sprovođenja mjera praćenja stranke i praćenja porijekla sredstava uloženih u projekat.

„Rizici od pranja novca i finansiranja terorizma povezani s grupnim finansiranjem u Srbiji, dakle, proizilaze iz nedovoljnog prepoznavanja modela grupnog finansiranja i transakcija povezanih s njima, kao i mogućih zloupotreba“, navodi se u izvještaju.

Razmatrali su i kolika je šansa da se „prljavi“ novac pere preko kriptovaluta. I ovdje najveći rizik leži u – anonimnosti.

„Pripadnici kriminalnog miljea za pranje novca u oblasti digitalne imovine, pored tradicionalnih strukturiranih uplata za kupovinu kriptovaluta preko kriptomata i neposredne kupoprodaje, danas uglavnom koriste usluge miksera“, upozorava se u analizi. „Preko decentralizovane platforme i mjenjačnice za konverziju jedne valute u drugu, u cilju prikrivanja porijekla novca i veze sa konkretnim kripto novčanikom. Tako i licem koje ga koristi. S druge strane, ne primjenjuju sve jurisdikcije tzv. Travel rule procedure što otežava utvrđivanje identiteta korisnika kriptovaluta i transakcija.“

Odakle sve stiže „prljavi“ novac
Na samom početku identifikovano je ukupno 120 krivičnih djela koja su po svojim obilježjima glavni kandidati za sticanje nezakonite imovine koju bi valjalo „oprati“. Njihovom analizom došlo se do zaključaka kolika je ukupna imovinska korist. U nju spada ona otkrivena, ali i „tamne brojke“. U obzir se uzima i privremeno i trajno oduzeta imovina.

U posljednjoj Procjeni rizika od pranja novca saznajemo da je tokom tri godine, od 2021. do 2023. otkrivena imovinska korist stečena kriminalom, ona navedena u krivičnim prijavama poznatih i protiv nepoznatih učinilaca, iznosila 619,78 miliona eura. Visina imovinske koristi iz „tamnih brojki“, ona neotkrivena, procjenjuje se na 452,77 miliona eura. Sve zajedno, tokom ove tri godine moglo se očekivati da u „mašinu za pranje“ dospije malo više od milijardu eura stečenih kriminalom.

Ukupna vrijednost oduzete imovine po svim osnovama iznosi 165,17 miliona eura. S druge strane, od Srbije se tražila saradnja i pravna pomoć po pitanju 325,5 miliona eura. Toliko su bili vrijedni predmeti u zamolnicama. Zbog njih se od naše zemlje tražila ekstradicija okrivljenih, ustupanje krivičnog gonjenja, pronalaženje i oduzimanje imovine i provjera računa u bankama.

Koliko ih je stiglo pred sud
„Na osnovu podataka organa iz represivnog sistema za sprječavanje pranja novca – policije, tužilaštva i suda, utvrđeno je da je istragama pokrenutim u predmetima pranja novca, za pranje novca i predikatno krivično djelo procesuirano ukupno 770 lica. Od čega zbog krivičnog djela pranje novca 648 lica“, navodi se u analizi.

Ukupna vrijednost imovine koja je bila uključena u pranje novca po optužnicama iznosi 70,5 miliona eura. Optuženo je ukupno 526 građana za pranje novca iz predikatnog krivičnog djela, od kojih njih 335 za pranje novca.

„Kada je riječ o pravosnažnim presudama zbog pranja novca, i tu se bilježi napredak. Donijete su protiv 140 lica u odnosu na 133 u ranijoj procjeni. Osuđujuće presude su donijete protiv 132 lica, a oslobađajuće presude u odnosu na osam lica. Vrijednost imovine uključene u pranje novca u pravosnažnim osuđujućim presudama iznosi 16,9 miliona eura“, navodi se u studiji.

Gdje se stiče i kako se pere
Krivična djela iza kojih stoji najveća prijetnja da će se poslije njih prati novac su poreska i zloupotreba položaja odgovornog lica, kao i neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga. To su još i korupcija u javnom sektoru, krivična djela organizovanih grupa i prevara.

Od poreske utaje, prevare u vezi sa porezom na dodatu vrijednost i nedozvoljenog prometa akciznih proizvoda stiže skoro četvrtina procijenjenog rizičnog novca. U predmetima pranja novca procesuirano je 6,5 odsto procijenjene koristi – 23,5 miliona eura.

U Srbiji se, vidi se iz analize, sve više prilikom pranja novca iz poreskih utaja koristi „third party“, profesionalni perači. Koriste se složeniji metodi pranja koji podrazumijevaju „fantome i perače“, namenski osnovane firme. Po pravilu, u procesu pranja novca iz poreskih djela se koriste takozvani „podizači“ – lica koja u poslovnim bankama otvaraju račune na koje se uplaćuju sredstva od utajenog poreza, podižu i vraćaju vlasnicima.

„Za poreska krivična djela kao predikatna je karakteristično da se pranje nezakonitih prihoda vrši kroz više sektora. Prije svih, sektor banaka je nezaobilazan. To je i logično, jer entiteti koji izbjegavaju plaćanje poreskih obaveza imaju otvorene račune u bankama na kojima se nalaze sredstva generisana uskraćivanjem javnih prihoda“, navodi se u dokumentu.

Sljedeća, često važna stanica ovog puta su – računovođe.

„Finalna integracija se najčešće vrši uplatom keša na račun pravnih lica kao pozajmica osnivača, povećanjem osnivačkog uloga ili se koristi za kupovinu vrijednih dobara za vlasnika. Neretko i za plate zaposlenih koje se ne evidentiraju u poslovnim knjigama i ne plaćaju porezi i doprinosi“, kažu autori.

Značajnu ulogu imaju „fantomi i perači“. Radi se o firmama koje sačinjavaju fiktivnu dokumentaciju na osnovu koje se izvlači novac.

„Sektor poreske policije je u periodu od 2021. godine do 2023. godine identifikovao 881 ovakav privredni subjekt“, podaci su iz studije.

Izvor: ForbsN1