Ministar finansija Aleksandar Damjanović je pred skupštinskim Odborom za ekonomiju kazao daje budžet za 2023. godinu izraz trenutne ekonomske situacije i daje ukalkulisao sve unutrašnje i spoljne faktore koji će uticati najavne finansije.

Damjanović prezadovoljan

-Održiv je, realno utemeljen i predviđeno je da očuva nivo životnog standarda i bude u funkciji revitalizaciji privrede – kazao je Damjanović dodajući da je na istorijskom maksimumu zbog odluka prethodnih administracija. Projektovan je deficit 5,9 odsto, odnosno 366 miliona eura, a Damjanović tvrdi da takve deficite planiraju države EU i regiona zbog inflacij e, ali misli da zaduživanje ne bi trebalo da premaši 600 miliona.

-U direktnim razgovorima sa majkamabankama, imamo najave da bismo našu finansijsku konstrukciju trebalo da sklopimo kazao je Damjanović i dodao da su u toku razgovori i sa Svjetskom bankom u vezi 80 miliona eura pozajmice, što bi dalo prostora da se uključe komercijalne banke.

-Pokušavamo da očuvamo standard građana, povećamo zarade i penzije u mjeri mogućeg, da bi tokom 2024. i 2025. godine imali punu konsolidaciju, jer od 2025-2027. dolaze na naplatu obveznice koje je neko izdavao 2019. i 2020. godine i lagodno tokom godinu i po trošio 750 miliona kazao je Damjanović.

Za socijalna davanja predviđeno je oko 785 miliona, a cilj je da prosječna penzija dođe na nivo od 65 odsto minimalne, odnosno prosječne zarade. Naveo je daje kapitalni budžet od 202 miliona eura, 35 miliona eura veći nego ove godine sa 44 nova projekta.

-Prihode smo se trudili da planiramo konzervativno, ne ostavlj ajući prostora da, kao prethodna administracija, planiramo prihode koji ne postoje, već smo i potencijalne prihode koji bi trebalo da se ostvare iduće godine vrlo konzervativno kalkulisali kazao je Damjanović. Konzervativno su, navodi, planirali i privredni rast od četiri odsto, iako je ove godine sedam odsto, a prvi put u deset godina su dugovi Fonda za zdravstvo na nuli.

Upozorenja

Član Savjeta Državne revizorske institucije (DRI) Milan Dabović ukazao je da će Fondu PIO nedostajati 98 miliona, Fondu za zdravstvo 385,9 miliona, a Zavodu za zapošljavanje 30 miliona eura, ukupno 511 miliona eura.

Kad se taj minus pokrije sa 148 miliona suficita, dolazi se do iznosa 366 miliona eura kazao je Dabović dodajući da MF nije ostavilo mogućnost fleksibilnog zaduživanj a u narednoj godini, jer je vrlo kruto pristupilo zaduživanju.

Ocijenio je daje sa aspekta fiskalne discipline to dobro, ali da ne zna koliko to može biti praktično u dijelu izvora finansiranja, dodajući daje potrebno definisati dali će se zaduživati 600 miliona eurabruto ili neto. Veliki rizik vidi i u tome što je u strukturi bruto zarada porez samo 21,8 miliona eura. Kazao je daje porez na dohodak građana bio između 140 i 150 miliona prošle i pretprošle, dok se za iduću godinu projektuje na 60 miliona. Dabović pretpostavlja da je riječ o prekompoziciji zbog ukidanja doprinosa za zdravstvo.

-Ova komponenta je jako niska, posebno poreza na dohodak fizičkih lica, ne da je prepolovljen, već sunovraćen – kazao je Dabović dodajući da pretpostavlja daje to rezultat velikog dijela neoporezovanih zarada koje participiraju u ekonomskom sistemu i ako je to tačno, rizik je da svako povećanje potrošnje dovodi do povećanja deficita trgovinskog bilansa, koji generiše veliki uvozni PDV. Pogoršanje trgovinskogbilansa pogoršava platni bilans, koj i se u tom slučaju mora pokriti stranim direktnim investicijama.

-Problem nastaje ako ih nema, jer će to zahtijevati radikalne rezove u javnoj potrošnji. Ne tvrdim daje scenario tačan, samo govori o potencijalnom riziku kazao je Dabović.

Iz Centralne banke su upozorili na rizik pooštrenih uslova finansiranja na finansijskom tržištu zbog povećanja referentnih kamatnih stopa. Smatraju da će očekivano usporavanje rasta u EU uticati i na manju sklonost finansiranja zemalj a u razvoju. Kretanje inflađje pokazuje da će iduće biti najveća stopa u posljednjih 20 godina. Ocijenjeno je da, iako je konzervativno planiran, rast od četiri odsto je i dalje neizvjesan te da je potrebna fiskalnakonsolidacijakadaje riječ o neproduktivnoj potrošnji i racionalizacijibrojazaposlenih.

Privrednici

Iz Privredne komore je ocijenjeno dajekapitalni budžetmanji nego godinu prije krize te da projekti nijesu razvojni. Refik Bojadžić iz Zajednice opština kazao je da opštine gotovo nemaju nikakvo učešće u planiranju budžeta te da nakon dostavljanja prijedloga za kapitalne projekte, najkasnije do kraja marta, nemaju više nikakve informacije. Državni sekretar MF Bojan Paunović je naveo da su od opština dobili 170 prijedloga, te da malo koja na vrijeme dostavi planove zrele za realizaciju. Dodao je i da se od 350 projekata planiranih za ovu godinu, 200 nije ni pomjerilo. Budimir Raičković iz Asocijacije menadžera pitao je kako će se finansirati 785 miliona eura socijalnih davanja.

Ukoliko nemamo kvalitetne kapitalne investicije možemo samo napraviti spisak želja i povećavati stavku rashoda,, a pitanje je kako to možemo ispuniti naveo je Raičković. Marko Sošić iz Instituta Alternativa je ukazao da od 25 zakona u skupštinskoj proceduri, samo dva donekle imaju fiskalnu procjenu, ocjenjujući to velikim rizikom. Smatra da je broj kapitalnih projekata ogroman, te da se od 27 amandmana 80 odsto čini dodavanje novih projekata vrijednih preko sto miliona eura.

-Ako se pređe na taktiku uslovljavanja podrške budžetu, ni iole zreli planirani projekti neće imati šanse da se sprovedu naveo je on.

Sindikalci

Veselin Vujanović iz Udruženih sindikata tražio je veće plate za inspektore, a smatra daje povećanje kazni za saobraćajne prekršaje jedno od rješenja za punjenje budžeta. Predložio je besplatnu pravnu pomoć za zaposlene u javnom sektoru, kako bi se smanjili troškovi sporova, kao i limitiranje zarada funkcionera na 1,5 hiljada eura i po 50 eura po sjednici za članove odbora direktora. Sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković tražio je da se regulišu naknade za bivše funkcionere, dok predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević zamjera što prijedlog budžeta nije usklađen sa potrebama uvećanja zarada u javnoj upravi, a predstavnik Sindikata prosvjete Radomir Božović je ukazao da previše novca ide na zarade, navodeći daje budžet osnovnog obrazovanja planiran na 103,3 miliona, od čega na plate ide 96 miliona. Rasprava o prijedlogu budžeta nastavlja se danas na sjednici odbora.

Uskoro peti član DRI

Predsjednik Odbora DejanĐurović (DF) najavio je da će u januaru izabrati petog člana Senata DRI, a nakon toga i predsjednika Senata, imajući u vidu da je Milanu Daboviću mandat istekao ljetos. Mjesto senatora upražnjeno je dvije godine, a krajem prošle završen je konkurs na koji se prijavilo osam kandidata.

Bez podrške za završni račun

Prijedlog zakona o završnom računu budžeta za 2021. godinu sa izvještajem o reviziji DRI-ja sa duplim negativnim mišljenjem nije dobila potrebnu većinu na odboru, jer su svi poslanici bili uzdržani.

Odbor je Skupštini predložio da usvoji zaključak kojim će pozvati Vladu na poštovanje i ispunjavanje svih preporuka DRI iz revizije završnog budžeta.

Ministar Damjanović je ukazao da nije bio na toj funkciji prošle godine, podsjetivši da je budžet usvojen u junu prošle godine, dok je do tada bilo privremeno finansiranje. Senator Milan Dabović je kazao da se radi o najkomplikovanijoj reviziji, imajući u vidu da su primjenjivani zakoni koji nijesu bili komplementarni. Ukazao je da su rješenja o privremenom finansiranju donošena na poeetku, a korigovana na kraju mjeseca, tako da su imala retroaktivno dejstvo. Tako su se, objašnjava, korigovale nepravilnosti. Naveo je i da je 1/12 mjesečnog budžeta definisana na 168 miliona eura, ali da je MF diskreciono određivao iznose potrošačkim jedinicama na osnovu njihovih zahtjeva i odluke MF-a koliko će im uplatiti.

Privremeno finansiranje snažno se odrazilo na iskrivljenu sliku izvještavanja za 2021. godinu kazao je Dabović.

Izvor: Pobjeda