Ulagači na berzama proteklih su dana odahnuli, a njujorški S&P 500 tokom nedjelje je porastao za 3,6 posto. Wall Street će se uskoro naći pred novim izazovom, naime u utorak će biti objavljeni podaci o američkoj inflaciji u avgustu.
Podaci o inflaciji sada se prate s sličnom napetosti kao što smo pratili broj novozaraženih tokom vrhunca epidemije. Ovog puta objava CPI indeksa (on mjeri indeks potrošačkih cijena i smatra se glavnom mjerom inflacije) biće tim važnija što se bliži septembraska sjednica američke centralne banke na kojoj će Fed, očekuje se, povećati kamatne stope za još 0,75 procenata. Evropska centralna banka već je u četvrtak takvim intenzitetom regovala na visoku inflaciju. Kao što se i očekivalo, taj potez nije previše uticao na berze, no euro je ponovno porastao iznad pariteta s dolarom.
Wall Street je ostvario dobre dobitke tokom prošle nedjelje, što je donijelo znatno olakšanje. Od sredine avgusta pratimo mini rasprodaju dionica, koja je uglavnom bila podstaknuta špekulacijama o tome koliko će Fed biti nemilosrdan u dizanju kamata i hoće li to neizbježno dovesti do recesije. Da će Fed, koji je ove godine već četiri puta povisio ključnu kamatnu stopu, insistirati na zaoštravanju monetarne politike, ponovno je u četvrtak naglasio guverner Jerome Powell u svom posljednjem javnom nastupu prije sljedeće sjednice Feda. Fed mora nastaviti da sjeluje odlučno kako bi spriječio scenario iz 1980-ih, rekao je.
Ako je slavni Alan Greenspan prije 30 godina, kada je prijetila inflacija (doduše, ne tako snažno kao danas), djelovao proaktivno i na vrijeme podigao kamate, Jerome Powell i njegovi kolege propustili su voz i sada moraju ispravljati svoje greške.
Podsjetimo, prvi znakovi abnormalnog rasta inflacije pojavili su se već u proljeće 2021., no Powell je fenomen okarakterisao kao tranzicijski i nije odgovorio odgovarajućom monetarnom politikom. Udario je i rat u Ukrajini, tek ovog marta Fed je prvi put podigao kamate (za 25 baznih bodova), već u sljedećem koraku bio odlučniji (povećanje od 50 baznih bodova), a onda su uslijedila dva povećanja od 0,75 procenaata.
Tri su puta zaredom od sredine avgusta njujorški berzanski indeksi zabilježili pad na nedjeljnom nivou, no ovoga su puta napravili samo značajan korak naprijed. S&P 500 ojačao je 3,6 posto, a Nasdaq 4,1 posto. Sljedeći izazov za S&P 500 biće probijanje 200-dnevnog prosjeka (trenutno na 4275 bodova), što bi moglo privući nove kupce na tržište koje ove godine nakon dvije godine doista nema razloga za zadovoljstvo. izuzetni prinosi.
Klasična raspodjela portfelja, odnosno 60 posto dionica i 40 posto obveznica, ove je godine donijela snažan minus, odnosno obveznice su takođe u izrazito negativnom trendu (obveznice obično nisu u korelaciji s dionicama i trebale bi apsorbovati šokove na tržišta dionica), a traženi prinosi sve veći. Za američku 10-godišnju obveznicu ona je ove godine gotovo udvostručena i iznosi 3,31 posto. Mnogi obveznički fondovi imaju takve gubitke da se ne sjećaju. Bio je to tek drugi put u više od 40 godina da su i dionice i obveznice izgubile vrijednost u dva uzastopna kvartala.
Autor: Autor: Marko Majić
Izvor: SEEbiz
