Crnogorski Telekom, prema zvaničnim mjerenjima EKIP-a, i ove godine ima najbržu mobilnu mrežu u Crnoj Gori, a korisnicima fiksnog interneta nudi pristup mreži nove generacije. O značaju mrežne infrastrukture za korišćenje digitalnih servisa u vrijeme krize, i ulaganjima u razvoj mreže i nove tehnologije, za AmCham Blog piše Valentina Radulović, direktorica Sektora tehnike Crnogorskog Telekoma

Primjećujemo samo ono za šta smatramo da je vrijedno primijetiti – kazao je britanski mislilac Alan Vots – te su naši pogledi i naša percepcija izuzetno selektivni. U to nas je dodatno uvjerila pandemija virusa korona, zbog koje smo sve ono što obično uzimamo zdravo za gotovo – digitalne servise, mrežu, povezanost – počeli da posmatramo kao neophodan dio svakodnevice.

Digitalne tehnologije i servisi omogućili su nam da za vrijeme korone radimo i učimo od kuće, ostanemo u kontaktu sa porodicom i prijateljima, da prekratimo slobodno vrijeme provedeno u samoizolaciji. Konektivnost je postala okosnica svakodnevice u vanrednim okolnostima u kojima smo se našli, a mrežna infrastruktura njen temelj, uslov bez kojeg bi cijelo društvo stalo.

Koliko smo koristili internet?

Stabilnost i pouzdanost mrežne infrastrukture u fokusu je Telekoma kako u regularnim tako i u vanrednim okolnostima, budući da korisničko iskustvo od nje direktno zavisi. Naša infrastruktura u prethodnim mjesecima podnijela je značajan rast saobraćaja, što je korisnicima Telekoma omogućilo da bez problema obavljaju svakodnevne obaveze. To potvrđuju i brojke.

Najinteresantnija se odnosi na korišćenje fiksnog interneta za slanje podataka, čija je upotreba porasla dvostruko (čak 104%) u odnosu na vrhunac sezone u 2019, zahvaljujući aplikacijama i servisima za video razgovore i konferencije koje smo koristili u poslovne i privatne svrhe. Preuzimanje podataka preko fiksnog interneta poraslo je za 27%, a sličan trend zabilježili smo i kod mobilnih korisnika (rast saobraćaja od 65% za upload, i 13% za download), u odnosu na isti period.

Najbrža mreža zahvaljujući dobrim odlukama i strateškim ulaganjima

Ovo nam jasnije nego ikada govori da je naša zemlja zakoračila na put digitalizacije i da je budućnost u tom pravcu izvjesna, ali i da su potrebne još veća povezanost i liberalizacija interneta.

No da bi se to postiglo, potrebna su značajna ulaganja. Crnogorski Telekom je prethodnih godina 80% cjelokupnih investicija usmjeravao u razvoj mrežne infrastrukture – od jezgra mreže, preko transporta, agregacije i pristupne mreže, sve do doma svakog korisnika – i mogu da kažem da je ta strategija dala rezultate.

Telekom i ove godine, prema zvaničnim mjerenjima Agencije za elektronske komunikacije (EKIP), ima najbržu 4G mrežu u Crnoj Gori, a zahvaljujući naprednoj optičkoj infrastrukturi korisnicima nudimo brzine preko 100 Mbps i pristup širokopojasnoj mreži nove generacije.

Da li su nam zaista neophodne nove tehnologije?

Ipak, telekomunikacione kompanije u Crnoj Gori posluju na veoma izazovnom i ograničenom tržištu, što značajno utiče i na buduće investicije. Isplativost svakog novog ulaganja pažljivo se ispituje, a kompanije koje nemaju promišljenu strategiju razvoja, gube trišnu utakmicu. Telekom ipak nastavlja sa ulaganjima, jer je nedavna situacija pokazala da su servisi koje nudimo korisnicima među osnovnim i najvažnijim potrebama, i da je uloga operatora tokom krize ključna.

Industrija u kojoj radimo je među najdinamičnijima, i bilježi bržu smjenu tehnologija i čitavih generacija tehnoloških inovacija nego ijedna druga. To je, po mom mišljenju, i najveći izazov za eksperte – testiranje i pilotiranje novih tehnologija, analiza reakcija korisnika, zatim njihovo prilagođavanje… I sve to ne podrazumijeva samo uvođenje novih tehnologija, već i penzionisanje starih, koje više ne mogu da odgovore na potrebe korisnika.

To ipak nije samo tehničko pitanje, već i pitanje spremnosti građana da prihvate nove tehnologije i razumiju njenu primjenu.

I dok je na mojim kolegama i meni da prije donošenja odluka uradimo analiziru tehnoloških trendova, potencijalnih troškova, koristi koju od toga imaju privreda i građani, ali i da motivišemo sve koji rade na tome da ulože dodatni trud kako bismo ideje pretvorili u stvarnost, na ovom prethodnom moramo da radimo svi zajedno – i građani i eksperti.