Nedavno je došlo do prve korekcije na niže osnovne stope Evropske centralne banke (EURIBOR), što su iz Udruženja banaka Crne Gore (UBCG) i najavili.

Ova promjena, prema riječima generalnog sekretara UBCG Bratislava Pejakovića, rezultat je detaljnog sagledavanja makroekonomskih kretanja i potrebe za podsticanjem privrednog rasta. Pejaković je za Pobjedu istakao da će kamate na kredite sa varijabilnom kamatnom stopom biti smanjene za 0,25 odsto pri narednom obračunu anuiteta, dok su kamate na depozite i dalje među najkonkurentnijima, nudeći godišnji prinos od četiri odsto, što je teško pronaći u regionu i EU. Ova korekcija kamatnih stopa, kako kaže, predstavlja odgovoran potez bankarskog sektora uz podršku Centralne banke, sa ciljem ubrzanja ekonomskog rasta zemlje.

– Ugovorna obaveza je da kamate na kredite koji su sa varij abilnom kamatnom stopom, na prvom narednom obračunu anuiteta budu umanjeni za 0,25 odsto. Što se tiče kamate na depozite, u našem sistemu imate ponudu od četiri odsto na godišnjem nivou, što ne možete naći niti u regionu, niti u EU. Kako pitanje kamata na kredite, tako i na depozite su stvar poslovne politike svake banke kazao je Pejaković. Kada su u pitanju krediti sa varijabilnom kamatnom stopom, a u skladu sa cijenom na izvoru sredstava i ostala ponuda kredita banaka, navodi da može biti korigovana u korist klijenata.
Vidljivo je za sve koji žele da 8 registruju smanjenje kamatnih stopa od marta ove godine, kao odgovornog poteza bankara uz podršku CBCG prije korekcije kamate Evropske centralne banke, a u skladu sa željom da se ubrza naša ekonomija, što se odrazilo i na broj apliciranja za nove kredite tvrdi Pejaković.

PROFIT BANAKA

Što se tiče narednog perioda nada se da će na jesen kvalitetna profitabilnost biti u bankarskom sistemu što postojeći pokazatelji i ukazuju, jer od stabilnosti, likvidnosti i solventnosti banaka zavisi i razvoj naše države.

– Podsjetio bih da je preko 92 odsto ukupnih usluga finansijskog sektora Crne Gore preko banaka. U pitanju je igra velikih cifara, pa kada se dobit banaka stavi u odnos sa bilansnom sumom banaka koja je dolazila do 6,8 milijardi eura, vidite da je dobit bankarskog sektora na nivou, ili ispod nivoa drugih privrednih branši

– kazao je Pejaković. Naglašava da je zadnje godine, gdje su rezervacije u kriznim periodima bile vrlo visoke, pa onda smanjenjem rezervacija kroz smanjenje rizika pojavili su se veći iznosi dobiti, što čovjeku koji živi od prosječne plate izgledaju kao vrlo veliki iznosi, ali su u principu ispod prosjeka dobiti banaka u EU. Što se tiče potražnje za kreditima i depozitima smatra da su banke spremne da servisiraju sve potrebe kako stanovništva tako i privrede.

– Ono što nam nedostaje su kvalitetno prezentovani projekti, ali i finansijska pismenost mora biti na višem nivou. Sa rastom standarda, rastu i apetiti za kreditima, smanjenjem kamatne stope imate prostor kako za zaduženje po manjim kamatama, ali i za restrukturiranje postojećih obaveza. Ipak, savjetovao bih sve da se prvo informišu u banci što, kako i koliko zaduženje bi bilo optimalno u skladu sa njihovim primanjima objasnio je Pejaković.

PROGNOZE

Što se tiče daljeg trenda snižavanja kamatnih stopa u bliskoj budućnosti, ističe da, nažalost, ne zavisi sve od nas.
– Ukoliko dođe do smanjenja tenzija širom svijeta, smanjimo rizike našeg sistema, povećamo efikasnost sistema, rentabilnost u privredi, imamo kvalitetniju zaštitu povjerilaca, povećamo nivo discipline plaćanja poreza državi, smanjimo nelikvidnost i iznos blokiranih sredstava nekih 20.000 preduzeća vrijednosti od preko 1,25 milijarde eura, kvalitetnije pripremimo klijente za apliciranje uz biznis plan, da se uvaže struka, znanje, iskustvo, povećamo rejting države, unaprijedimo infrastrukturu, naravno da možemo očekivati snižavanje kamatnih stopa tvrdi Pejaković, poručujući da treba da utičemo na stvari na koje možemo sami da promijenimo na bolje, a inostrani rizici su takvi da na njih ne možemo da utičemo.

– Nažalost, svi potresi spolja od pandemije, ratova, do prirodnih katastrofa se odražavaju i na finansijski sektor, nivo kamatnih stopa širom svijeta, jer je globalizacija itekako prisutna, više nego ikada zaključuje Pejaković.

Izvor: Pobjeda