Prošlonedjeljni predlog direktive EU o primjerenim minimalnim platama izazvao je zgražavanje krovne organizacije poslodavaca Business Europe. Dio primjedbi može se svesti na poruku “ne sada, ne u vrijeme pandemije”.
Udar na sektore
Iz Komisije odgovaraju da se “dostojanstvo rada ne može dovoditi u pitanje ni u kriznim vremenima” (Ursula von der Leyen), a upozorava se kako je koronakriza posebno udarila sektore s većim udjelom radnika s niskim platama, kao što su trgovina i turizam, te će kriza vjerovatno imati i jači uticaj na ionako ranjive radnike.
Rasprava o evropskoj direktivi tek predstoji jer mora u Evropski parlament i Vijeće EU na izglasavanje. Ona pritom ne propisuje nivo minimalne plate, ali predlaže političke pakete koji će voditi dizanju tih plata, bilo da su u pitanju članice koje zakonski propisuju minimalac (a kolektivni ugovori u nizu sektora samo određuju iznos plate iznad tog minimuma) ili se to određuje isključivo kolektivnim ugovorima (u Danskoj, Italiji, Kipru, Austriji, Finskoj i Švedskoj).
Kolektivni ugovori
Prateći dokumenti Komisije daju pregršt informacija, polazeći od one osnovne: u većini članica minimalne su plate nedovoljne za pristojan život i/ili na njih pravo ne ostvaruju svi radnici. Od 21 zemlje koja zakonski određuje minimalac, lani je samo Portugal osigurao da taj iznos ne bude ni ispod 60 posto medijalne plate ni ispod 50 posto prosječne plate.
Što se Hrvatske tiče, minimalna plata je kontinuirano rasla posljednjih godina, ali je i dalje ispod 50 posto medijalne plate, kao što je i u Estoniji, Malti, Irskoj, Češkoj, Latviji, Njemačkoj, Holandiji i Grčkoj. U sedam zemalja je minimalac čak ispod 40 posto prosječne plate.
Generalni pokazatelji pak govore da radnici u nisko platenim sektorima bolje prolaze u državama gdje se nadnice određuju kolektivnim ugovorima (s iznimkom Italije). Udio radnika koji primaju minimalnu platu u EU jako varira – manje od pet posto je to, recimo, u Belgiji i Malti, a oko 20 posto u Portugalu i Rumuniji.
Dizanje minimalaca, argumentuje Komisija nizom simulacija, smanjuje nejednakost plata, održava domaću potražnju te jača podsticaj za rad. Navodi se pritom studija koja pokazuje da tri četvrtine ekonomskog troška većih minimalaca “iznesu” potrošači, a samo četvrtinu kompanije.
Izvor: Jutarnji.hr
