Zavod za statistiku Monstat predložio je da minimalnu potrošačku korpu i dalje mjeri prema dosadašnjim parametrima minimalnih potreba za četvoročlano domaćinstvo, to se između ostalog navodi u predlogu programa zvanične statistike do 2023. godine, koji se od juče nalazi na javnoj raspravi koja će trajati do 5. septembra.
Objavljivanje prvih podataka o potrošačkoj korpi po novoj metodologiji u februaru ove godine, izazvalo je ogorčenje u javnosti jer su iz potrošačke korpe uklonjeni troškovi stanovanja, a za ishranu je ostalo dva eura dnevno za sve obroke po članu domaćinstva.
Nakon toga sindikati, više nevladinih organizacija i opozicionih partija, predlagalo je da se izmijeni metodologija i da se potrošačka korpa radi prema stvarnim a ne minimalnim potrebama.
Iz Monstata su tada saopštili da oni rade onakvu potrošačku korpu kako im je naređeno programom rada, a da će raditi drugačiju kada se program izmijeni.
Novina je da će Monstat u 2019. godini, pored dosadašnjeg načina obračunavanja prosječne zarade u kojem od poslodavaca dobijaju podatke, probno uraditi i računanje prosječne zarade prema podacima Poreske uprave.
Radna grupa Socijalnog savjeta, koja se bavi određivanjem buduće minimalne cijene rada, je upoređujući podatke Monstata i Poreske uprave otkrila da je prosječna zarada prema podacima Poreske uprave značajno manje od one koju saopštava Monstat prema svojoj metodologiji.
U novom programu nema ni istraživanja koje se zvalo linija siromaštva. Ovo istraživanje posljednji put je rađeno 2013. godine, kada je izmjereno da 8,6 odsto građana živi ispod linije siromaštva koja je iznosila 186 eura mjesečno po osobi.
Programom je predviđeno da Monstat radi statistiku prihoda i uslova života, koja će, kako je navedeno, obezbijediti na godišnjem nivou uporedive podatke o prihodima, siromaštvu, socijalnoj isključenosti i životnim uslovima.
Istraživaće uzroke smrti i povrede na radu
Predlog programa statistike predviđa i dva probna potpuno nova istraživanja – istraživanje o uzrocima smrti i istraživanje o povredama na radu, koja će od 2019. raditi Institut za javno zdravlje.
Istraživanje uzoraka smrti predviđa sakupljanje i analiziranje svih podataka o umrloj osobi, njenom prethodnom stanju, liječenju, uzroku smrti, ljekarskim izvještajima,…
Prikupljanje podataka o povredama na radu uključivaće podatke o povrijeđenoj osobi, podatke o povredi, dijagnozu, odsustvo s posla, ishod, radnom mjestu, težini povrede,…
Ukoliko ova istraživanja budu uspješna, biće uvrštena u stalna godišnja istraživanja.
Vijesti
