Za veće zapošljavanje domaće radne snage, posebno mladih ljudi, neophodno je obezbijediti značajnija finansijska sredstva za realizaciju programa obuke, u cilju obezbjeđenja kvalitetnog kadra potrebnog poslodavcima, ocijenjeno je iz Privredne komore PKCG.
Iz Stručne službe PKCG saopšteno je za agenciju MINA-business da su poslodavcima potrebne i subvencije da zapošljavaju domaću radnu snagu bez iskustva, što su i bili zaključci na sjednicama odbora udruženja u Privrednoj komori.
“Sredstva su potrebna i za povećanje mobilnosti domaće radne snage za rad na sezonskim poslovima, kao što je obezbjeđenje troškova puta i izdavanja sanitarnih knjižica, kao i za programe povećanja motivacije, regrutacije i kratke obuke za prihvatanje pomoćnih poslova u sezoni. Izmjenama u radnom zakonodavstvu moglo bi se stimulisati prihvatanje sezonskih poslova”, rekli su iz PKCG.
Takođe je potrebno povećati javna izdvajanja za obrazovanje i razvoj ljudskih resursa i uključiti obrazovanje odraslih u dalji razvoj ljudskih resursa, kao sastavni dio politike obrazovanja. U okviru postojećih institucija treba razviti sektore koji će se baviti razvojem ljudskih resursa i promocijom važnosti cjeloživotnog obrazovanja.
”Uvođenjem podsticajnih mjera treba stimulisati veća privatna ulaganja u obrazovanje i obuku, kao dodatna, a ne zamjenska ulaganja već postojećim javnim ulaganjima. Treba realizovati aktivnosti na podizanju svijesti kod poslodavaca i menadžera u kompanijama sa ciljem povećanja svijesti o važnosti daljeg ulaganja u razvoj ljudskih resursa i stvaranje organizacija koje uče”, smatraju u PKCG.
Poreskom politikom potrebno je, kako se dodaje, stimulisati ulaganja u obrazovanje i razvoj ljudskih resursa i razvijati programe osposobljavanja zaposlenih u cilju unaprijeđenja njihovih znanja i kompetencija.
Iz PKCG su odgovarajući na pitanje sa kojim problemima se privrednici suočavaju prilikom angažovanja domaće radne snage, kazali da je obrazovanje kadra neadekvatno potrebama privrede Crne Gore.
“Zbog izuzetno brzog razvoja nauke i tehnike aktuelne programe obrazovanja je potrebno unaprijediti da bi dali odgovor na savremene izazove i žestoku konkurenciju koje nameće tržište“, rekli su iz PKCG.
Već duži niz godina, kako se dodaje, tržište rada Crne Gore karakteriše visoko učešće mladih u strukturi nezaposlenih, a broj studenata se stalno uvećava.
“U odnosu na 2003. godinu, kada je Crna Gora usvojila bolonjski proces, studenata je više osam puta, što znatno utiče na strukturnu neusklađenost ponude i tražnje na tržištu rada. Gotovo 80 odsto svršenih srednjoškolaca nastavlja školovanje u visokoškolskim institucijama”, kazali su iz PKCG.
Kako njihova upisna politika nije usklađena sa potrebama tržišta rada, posljedica je hiperprodukcija pojedinih zanimanja i, zbog slabog interesovanja mladih, nedostatak na primjer zanatskog kadra, što se nadomještava angažovanjem strane radne snage.
“Deficitarnost kadra je izražena i u strateškim granama razvoja, kao što su turizam, građevinarstvo i poljoprivreda. Problem nezaposlenosti izraženiji je u sjevernim manje razvijenim opštinama u odnosu na središnji, posebno južni region Crne Gore”, naveli su iz PKCG.
U uslovima ekonomije znanja obrazovanje se, kako se precizira, mijenja od procesa koji je vezan za određeni period života ka procesu koji je sve manje centralizovan i institucionalizovan i koji je dostupan građanima u svim životnim dobima i prilagođen individualnim potrebama.
Međutim, ocjena je da, kako se dodaje, koncept cjeloživotnog učenja još nije dovoljno promovisan i razvijen i da u obrazovnim institucijama nijesu definisani ishodi učenja, odnosno ne postoje precizni standardi koji se odnose na provjeru znanja i primjenjuju se vrlo različiti kriterijumi ocjenjivanja u praksi.
“Privreda se permanentno zalaže za stvaranje ambijenta u kojem prioritet u zapošljavanju imaju domaći radnici. Sa druge strane, tržište rada i normativni ambijent još nijesu pogodni za primjenu ograničenja za rad stranaca, kako je to Zakonom o strancima propisano“, smatraju u PKCG.
Početak primjene tog Zakona je, kako su podsjetili, uzburkao javnost i privrednike i dostigao visok nivo uvjerljivosti u neprimjenjivost takvog vida ograničenja zapošljavanja stranaca.
U PKCG su ocijenili da se povećano zapošljavanje može postići samo kombinacijom raznih ekonomskih i socijalnih politika, a nikako isključivo jednom politikom.
“Stoga su, kako bi se nezaposlenost svela na niži nivo, nužne reforme tražnje za radnom snagom – stvaranjem poslovnog okruženja koje je stimulativno za investicije i rast ekonomske aktivnosti, ponude radne snage – reformom sistema obrazovanja i obuke, unaprijeđenjem zdravstvene zaštite i bezbjednosti na radnom mestu i rješenjem položaja invalida na bolji način, tržište radne snage učiniti fleksibilnijim, kroz uklanjanje slabosti radnog zakonodavstva i proširenje sporazumijevanja između zaposlenog i poslodavca”, objasnili su iz PKCG.
Pošto je potrebno uložiti dodatne napore kako bi se smanjenjem strukturne nezaposlenosti omogućilo angažovanje domaće radne snage umjesto nerezidenata, PKCG je u saradnji sa Ministarstvom prosvjete osnovala Fond za stipendiranje učenika deficitarnih zanimanja.
“Dodjelom stipendija, a time i većom mogućnošću zapošljavanja, kao i drugim mjerama profesionalne orijentacije učenika, od samog početka formalnog obrazovanja, nastojimo da napravimo veći uticaj na interesovanja učenika i njihovo opredjeljenje za obrazovanje za deficitarne struke. Naše uvjerenje je da će značaj ideje prepoznati brojne kompanije i kroz Fond obezbijediti radnu snagu adekvatnu sopstvenim potrebama”, zaključili su iz PKCG.
