Iako je podizanje kredita mnogima jedini način da sastave kraj s krajem ili plate liječenje, veliki broj građana to ne može da uradi jer im poslodavci ne dozvoljavaju.
Dejana Savićević iz NVO Građanski bankarski ombudsman kazala je Dnevnim novinama da se toj organizaciji obratio veliki broj građana koji su željeli da podignu kredit ili da budu žiranti, ali nijesu dobili saglasnost poslodavaca. Iako nigdje u zakonu na piše da poslodavci mogu to da odbiju, većina nijh to radi jer ne izmiruju svoje obaveze prema zaposlenima.
“Zarade kod privatnika se pretežno isplaćuju u koverti, odnosno “na ruke”, tako da poslodavac neće da rizikuje, jer, tada bi i on i njegova firma morali da izmiruju dospjele obaveze na osnovu kredita”, kazala je Savićević.
I dok privatnici teško daju saglasnost svojim zaposlenima da podignu kredit, sasvim je druga priča sa zaposlenima u javnom sektoru koji su olako ovjeravali dokumentaciju svojim zaposlenima.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
“Dešavalo se da poslodavac i pored kreditne (pre)zaduženosti i (ne) sposobnosti zaposlenog da bude kreditno obavezan po bilo kojem osnovu, ovjerava dokumentaciju i dostavlja je banci. A banka (MFI) jedva dočeka da “proizvede” novog dužnika”, navodi Savićević
To je imalo za posljedicu da zaposleni u državnim institucijama imaju više štete nego koristi sa dobijenim kreditima.
„Poslodavci ne bi trebalo da odbijaju ovjeru dokumentacije za kredit zaposlenom jer oni zbog toga ne snose nikakve posljedice“, smatra advokatica Snežana Mićanović.
Ona je objasnila da poslodavac samo potvrđuje da je određeno lice zaposleno kod njega, visinu zarade, datum stupanja na rad, da li je zaposlen na određeno ili neodređeno vrijeme, i da će, u slučaju da zaposleni ne izmiruje obaveze na vrijeme, postupiti po administrativnoj zabrani.
Prema njenim riječima isti slučaj je i sa žirantima, jer nema razloga da poslodavci odbijaju ovjeru dokumentacije žirantima, iz istog raloga zbog kojeg ne mogu da odbiju ovjeru dokumenata za podizanje kredita.