Cijena zlata već duže vrijeme je na historijskom maksimumu. Globalna kriza, ratovi, inflacija i opšta nesigurnost doveli su do toga da skoči potražnja za ovim plemenitim metalom. Trenutne svjetske rezerve zlata, koje su pronađene, ali još nisu iskopane, iznose 200.000 tona, a tempo proizvodnje je oko 3.000 tona godišnje. Stručnjaci upozoravaju da će, ukoliko se ne otkriju nove rezerve, cjelokupno zlato u svijetu biti iskopano za oko dvije decenije.

Ljuba Jakić, stručnjak za trgovinu plemenitim metalima, dodaje da će u tom periodu doći i do nestašice u proizvodnji zlata, zbog čega će mu i cijena rasti. Građanima savjetuje da što prije kupe i čuvaju svoju vrijednost u zlatu, a ne u novcu. Podsjeća da zlato mijenja cijenu, ali ne i vrijednost.

U posljednjih 11 godina, cijena zlata porasla je za 145 procenata, a samo u posljednjih godinu dana za 24 procenta. Zlata uskoro neće biti za eksploataciju. Maksimum koji predviđaju stručnjaci je 15 godina, pa nije ni čudo što cijena i dalje raste. Trenutne svjetske rezerve zlata, koje su pronađene, ali još nisu iskopane, iznose 200.000 tona, a tempo proizvodnje je oko 3.000 tona godišnje. Stručnjaci upozoravaju da će, ukoliko se ne otkriju nove rezerve, cjelokupno zlato u svijetu biti iskopano za oko dvije decenije.

Ljuba Jakić, pionir trgovine zlatom u Srbiji, ukazuje da eksploatacija sa većih dubina uskoro više neće biti isplativa, tako da je više nego izvjesno da će u narednih 15 godina doći do nestašice u proizvodnji zlata.

Samim tim se očekuje porast potražnje, a kada je ponuda manja, prema ekonomskom zakonu uslijedi stalan rast cijene.

Zlato mijenja cijenu, ali ne i vrijednost

Kao što je prije stotinu godina novi “Fordov” auto koštao kao pola kilograma zlata, tako je i danas, bez obzira na razliku u cijeni.

“Znači, 1915. godine prvi ‘Fordov’ auto koji je proizveden koštao je samo 380 dolara. Interesantno je, profit na tom autu je bio svega devet dolara. Danas nekakav njegov pandan, model ‘ford kuga’, košta 38.000. Znači tačno 100 puta više, ali zaista je cijena zlata, kad se uporedi prije 100 godina i danas, potpuno identična, pola kile zlata (za ‘ford’)”, upoređuje Jakić.

Dodaje i da je to dokaz da zlato mijenja cijenu, ali ne i vrijednost.

Investiciono zlato

Jedan od najboljih načina da spriječite gubitak vrijednosti svog novca, već godinama je investiciono zlato.

Jakić objašnjava da sam proces uopšte nije komplikovan i da se treba obratiti firmama koje se time bave.

“Bitno je da to bude garantirana čistoća, 999,9 koju mi zagovaramo. Na svakom proizvodu postoje certifikati tih poznatih svjetskih livnica, koji su dobili standard. To se zove ‘Bullion Market Association’, a jedna banka iz Londona odobrava te postignute čistoće”, objašnjava Jakić.

Dodaje i da žig u ovom slučaju pripada prošlosti, prije 100, 200, 300 godina, kad nije bilo nove tehnologije. Danas uz postojeće elektronske uređaje, on se stavlja simbolično.

Jakić ukazuje da ljudi vjeruju u zlato i kupuju ono u šta vjeruju. Zbog toga je, kako je ocijenio, zlato definitivno u prednosti u odnosu na druge vidove investiranja.

“Drugo, što je najbitnije reći ljudima i da to ljudi shvate, to što banke daju, to je još uvijek novac. Kamata je u novcu, na novac. A kad uključite efekte inflacije koja se pominje, 10-15 posto, ja vjerujem po cijenama proizvoda da je i 30 i 50 posto, zavisi od zemlje do zemlje, šta vam onda ostaje? Ne ostaje vam ništa. Tako da, definitivno, prednost je zlato u odnosu na bilo kakvu štednju u bankama”, naglašava stručnjak.

Nekretnine ili zlato

Posebno ističe da su kriptovalute rizične, a da sa zlatom nema rizika.

Kada je riječ o kupovini nekretnina, Jakić objašnjava da za njih treba mnogo više novca, 100, 200, 300.000 eura.

“Za 10-20.000, koliko ljudi imaju, ne možete da kupite dio nekretnine. I drugo, zlato je likvidno, a na nekretnine se plaća porez. Onda imate troškove, vaši zakupci da plate troškove, hoće-neće. Dosta je komplikovano. Tako da mi, svakako, zlato preporučujemo da bude obavezni dio portfolija”, navodi Jakić.

Savjeti za ulaganje

Građanima savjetuje da kupe što prije i čuvaju svoju vrijednost u zlatu, a ne u novcu. Oni koji prvi put ulažu u zlato, obavezno treba da rade sa firmama koje su dugo na tržištu, koje su registrirane i koje svoju robu unose uz dozvolu Ministarstva trgovine, koje prolaze kroz carinske procedure.

Također, naglašava da se zlato kupuje od brendiranih proizvođača u Evropi, koji imaju standard čistoće 999,9. Iako se može kupiti i ono manje čistoće, Jakić savjetuje da to obavezno bude investiciono zlato.

“Jedan gram zlata u investicionom zlatu je mnogo, mnogo povoljniji nego jedan gram nakita, preračunat na istu čistoću. I to je razlog zašto zlatari, oni rade sa maržama 30-40 posto i preživljavaju. Za razliku od nas koji smo u investicionom zlatu sa izuzetno malim maržama, tako da naši volumeni moraju da budu veliki da bi uopšte bili profitabilni i opstali na tržištu”, pojašnjava Jakić.

Kaže da je uvjeren da oni koji u svom portfoliju imaju zlato, neće pogriješiti, jer nemaju nikakav rizik.

“Najgore je to oklevanje. Kupiću sutra kad zlato padne. Neće nikad više da padne. To potpisujem”, zaključuje Jakić.

Izvor: rts.rs