Izvor: ND Vijesti
Poslanici DPS-a, DF-a i SNP-a za “Vijesti” su kazali da su spremni da pokrenu inicijativu u Skupštini da se ograniče kamatne stope u bankama i mikrofinansijskim institucijama (MFI).
Centralna banka (CBCG) je Vladi još prije dvije godine preporučila da se bankarske kamate ograniče kroz izmjene zakona o obligacionim odnosima, ali to izvršna vlast do sada nije uradila. Poslanici mogu podnijeti predlog za izmjenu tog zakona.
U Pozitivnoj su kazali da bi CBCG trebalo da podnese inicijativu poslaničkim klubovima pa da onda reaguju, dok u SDP-u smatraju da ograničenje nije najefikasnije rješenje već da treba tražiti i druga rješenja kao što su podsticanje konkurencije.
Tokom rasprave o Izvještaju o radu CBCG za prošlu godinu poslanici su nedavno ocijenili da visoke kamatne stope banaka i MFI koče razvoj privrede zbog čega bi država trebalo da ih ograniči. Oni su tražili od CBCG da utiče na rješenje tog problema, ali im je guverner Milojica Dakić rekao da nemaju zakonski osnov za to. Dakić je kazao da su kamate visoke i ne stimulišu rast privrede, te da ima prostora za smanjenje.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Na kraju prošle godine prosječne efektivne kamatne stope u bankarskom sektoru bile su 9,36 odsto, a kod MFI 26 odsto.
“Spremni smo da ograničimo kamate i insistiraćemo da se to uradi pogotovo kod MFI. To bi mogao da uradi Odbor za ekonomiju u kome se nalaze sve partije u parlamentu”, kazao je Zoran Jelić (DPS).
On je ocijenio da su postojeće kamate zelenaške i moraju se ograničiti izmjenom zakona o obligacionim odnosima.
“Odbor bi mogao da podnese izmjene tog zakona, iako nećemo naići na razumijevanje bankarskog sektora i MFI. Ako su u zemljama odakle dolaze banke koje ovdje posluju kamate mnogo manje onda je korektno da i ovdje daju slične kamate. Treba razmisliti o izmjeni zakona o CBCG kako bi joj se dala ovlašćenja da može da ograniči kamate”, rekao Jelić.
CBCG je ranije istakla da je normativno ograničavanje maksimalne ugovorne kamatne stope jedno od prioritetnih rješenja koje treba donijeti već u prvoj polovini ove godine. Iz Ministarstva pravde u čijoj je nadležnosti izmjena zakona o obligacionim odnosima kazali su da je to pitanje za Ministarstvo finansija iz kojeg su prebacili lopticu opet u Ministarstvo pravde.
“Kad Vlada neće da radi svoj posao, onda to mora da radi Skupština”, istakao je poslanik SNP -a Aleksandar Damjanović.
Kako je dodao, više puta je potencirao otvaranje pitanja visokih kamatnih stopa u Skupštini, koje je uz nekvalitetne kredite i nedostatak konkurencije u bankarskom sektoru jedan od najvećih problema na bankarskom finansijskom tržištu.
“Problem visokih kamatnih stopa se ne može rješavati parcijalnim mjerama CBCG, dok kod komercijalnih banaka nema volje da se taj problem riješi. Jedini odgovor je zakonodavna incijativa kojom bi se kroz sistemsko rješenje definisao najveći nivo kamatne stope”, rekao Damjanović.
Milutin Đukanović (DF) kazao je da su spremni da pokrenu incijativu za ograničenje kamatnih stopa i da će o tome razgovarati sa kolegama iz parlamenta.
“Enormno visoke kamate su razlog što je smanjena kreditna aktivnost i treba ih ograničiti da bi se taj problem riješio”, naveo je Đukanović.
Bojanić: CBCG treba da pokrene izmjene
Šehović: Vlada da podstiče konkurenciju
Mladen Bojanić (Pozitivna) smatra da bi CBCG trebalo da pokrene pitanje ograničenja kamata tako što bi podnijela poslaničkim klubovima incijativu za pokretanje tog pitanja.
“CBCG je ta koja bi trebalo da bude incijator bilo kojeg zakona koji se dešava u finansijskom sistemu. Ako su išli prema Vladi koja ih nije poslušala, a čvrsto vjeruju da su u pravu, onda je prilika da se obrate klubu poslanika koji bi razmotrio njihov zahtjev. Ne bježimo od odgovornosti, ali CBCG treba da prva reaguje pošto najbolje poznaju pravo stanje stvari. Ne možemo mi da iniciramo nešto, jer se onda postavlja pitanje šta je onda CBCG u sistemu ako mi radimo njihov posao”, kazao je Bojanić.
Damir Šehović (SDP) smatra da je ograničenje kamata jedno od rješenja problema, ali da to nije najefikasnije.
“Država treba da traži alternativni model da obezbijedi više novca privredi i da to bude konkurencija bankama, a ne da se samo to pitanje svede na administrativno ogranicenje. Hoću da vjerujem da će kolege iz parlamenta razumjeti da se pitanje visokih kamata ne rješava samo zakonskim ograničenjem, već sistemskim pristupom gdje bi učestvovala CBCG, Skupština i Ministarstvo finansija” kazao je Šehović .
