Andrea Nales (SPD), ministarka za socijalna pitanja u intervjuu za Špigel, kaže da građanima iz šest zemalja zapadnog Balkana hoće da olakša zapošljavanje i plaćenu profesionalnu obuku u Njemačkoj u kojoj trenutno ima rekordnih 600 000 slobodnih radnih mjesta.
“Moramo da stvorimo kontigent radnih dozvola za državljane svih šest država Zapadnog Balkana. To bi bila mogućnost da se prekine vrzino kolo ulaska u Njemačku i deportacije“, rekla je Nales.
Suština njenog predloga je da se u narednih pet godina, za ljude iz tih država godišnje ukupno obezbijedi 20.000 radnih dozvola – bez obzira na kvalifikaciju. Riječ je o radnim dozvolama, 20 000 godišnje, a ne o ljudima. Mnogo više od 20 000 ljudi iz Zapadnog Balkana bi moglo da dođe u Njemačku, ako se računa da će oni, prije ili kasnije povesti sa sobom i porodicu, rekla je Nales.
Uobičajeno je da se u region Zapadnog Balkana računaju zemlje bivše SFRJ, bez Slovenije, plus Albanija. S obzirom da je Hrvatska članica EU, ovaj predlog ministarke se odnosi na Srbiju, Crnu Goru, BiH, Kosovo, Makedniju i Albaniju. (prim.red.)
Razgovaramo o EU članstvu, a ljudi dolaze kao azilanti
Uslovi za dobijanje radnog mjesta bi bili: odobrenje njemačke Agencije za zapošljavanje, konkretna ponuda za radno mjesto ili profesionalnu obuku – uz platu na lokalnom nivou. Nales je svoj predlog obrazložila ovako:
“Ne može biti da sa zemljama poput Bosne i Hercegovine i Crne gore razgovaramo o kandidaturi za EU članstvo, dok istovremeno ljudi iz tih zemalja u Njemačku dolaze samo preko našeg zakona o azilu. To je pogrešan put i opterećuje sistem predviđen za potražioce azila.”
Nales planira da uvede i druge olakšice: naime, po sada važećem zakonu, stranac može da se zaposli, tek kada za to određeno radno mjesto nema prikladnih kandidata iz Njemačke ili neke druge članice EU.
“Tamo gdje ima nepotrebnih prepreka, trebalo bi ih ukinuti. Mogu da zamislim da se (ljudima za Zapadnog Balkana) posle tri mjeseca boravka u Njemačkoj, na tri godine ukine to pravilo prioriteta za Njemce i građane EU. Time bi se rasteretila i agencije za zapošljavanje“, dodala je ona.
No, potpuno ukidanje te regulative je Nales odbacila: “Još uvjek imamo 240.000 mladih ljudi koji ne uspijevaju da nađu posao i milion dugoročno nezaposlenih. Njih ne smijemo zaboraviti“, prenosi Špigel.
Frankfurter algemajne cajtung (FAZ) takođe piše o predlogu Andree Nales da se godišnje za 20.000 ljudi sa Zapadnog Balkana omogući posao u Njemačkoj, napominjući ujedno da sve više raste broj izbjeglica iz tog dijela Evrope.
“U tekućoj godini je skoro 45 odsto zahtjeva za azil došlo od ljudi iz tog regiona. Ti zahtjevi za azil se gotovo uvjek odbijaju “, piše FAZ.
Od krijumčarenja cigaretama do krijumčarenja ljudima
Austrijski Kurir povodom izbjegličke drame koja je snašla Evropu piše o kriminalnim bandama koje su se s krijumčarenja raznim robama, poput cigareta i droga, prebacile na krijumčarenje ljudi. Taj list podsjeća na tragediju, smrt 71 izbjeglice u kamionu. Njihova smrt se pripisuje jednoj od tih bandi. List podsjeća na uhapšene koji su osumnjičeni za smrt izbjeglica i napominje da oni, prema bugarskim izvorima, “velikim dijelom potiču iz sjeverozapadne Bugarske. Navodnog organizatora Cvetana T. je policija pronašla u njegovom domu u romskom getu Humata, na rubu grada Loma. Takođe iz Loma potiče i 29-godišnji Metodij G. kojeg vlasti optužuju da je vozio pomenuti kamion. Za njega se govori da je izgradio ‘karijeru’ krijumčara cigaretama i varalice osiguranja. U Mađarskoj je uhapšen i Avganistanac Samsoriamal L. koji je navodno pomagao u vrbovanju izbjeglica.”
Kurir se dalje osvrće na činjenicu da su „do sada ljudima krijumčarili uglavnom već poznate velike bande koje imaju mrežu izgrađenu sve do Sjeverne Afrike, s težištima u Istambulu, Ankari i Grčkoj. Međutim i te stare bande su preopterećene ovim talasom izbjeglica, pa u novi poslovni model krijumčarenja ljudima ulaze druge kriminalne bande s istoka. Prema procjeni šefa Europola Roba Vejnvrjata, ove godine je u biznis s krijumčarenjem ljudi bilo involvirano oko 30.000 kriminalaca.
Europol ove godine već obrađuje 1.400 slučajeva za koje se sumnja da su vezi sa tom vrstom kriminala”, piše Kurir i dodaje da „kriminalisti polaze od toga da u tragediju s mrtvim izbeglicama u kamionu nisu bili uključeni profesionalci, jer se jednoj profesionalnoj kriminalnoj bandi ne bi moglo desiti da im se izbjeglice uguše. A, i da im se dogodilo, oni bi sakrili kamion”, piše austrijski Kurir.
Izvor: B92, DW
