Energija je tema s kojom se svaka zemlja na putu eurointegracija mora suočiti, poruka je iz Brisela. Stručnjaci sugerišu zemljama regije da djeluju na povećanju energetske učinkovitosti stambenih zgrada, efikasnijem iskorištavanju vjetra i sunca, ali i smanjenju upotrebe uglja. U Briselu smatraju da je u regiji problem nedostatak političke volje. A vremena – nema.
Zemlje jugoistočne Evrope, koje žele postati članicama EU-a, trebale bi početi intenzivnije koristiti obnovljive izvore energije kako bi do 2050. godine ispunile cilj od 80 posto smanjenja emisije štetnih gasova.
Prema istraživanju Fondacije “Mreža za promjene jugoistočne Evrope”, u zemljama regije bi se, zbog zastarjelosti i nezadovoljavanja standarda Evropske unije, trebalo obnoviti ili zatvoriti 13 termoelektrana (TE).
U Bosni i Hercegovini četiri: između 2020. i 2025. četiri bloka TE Tuzla, a do 2030. TE Gacko, Ugljevik i Kakanj.
U Hrvatskoj bi se do 2020. trebala zatvoriti samo jedna – TE Plomin, kao i na Kosovu – TE Kosovo – tri bloka do 2020. godine, a preostala dva do 2025.
U Makedoniji je potrebno zatvoriti termoelektrane Oslomej i Bitolj između 2025. do 2030, u Crnoj Gori TE Pljevlja, dok bi se u Srbiji trebale zatvoriti četiri termoelektrane. To su Morava, Kostolac, Nikola Tesla i Kolubara, u razdoblju između 2025. i 2030.
