Izmjenama Zakona o finansijskom lizingu, faktoringu, otkupu potraživanja, mikrokreditiranju i kreditno-garantnim poslovima, pooštriće se uslovi u pogledu osnivačkog kapitala i to:

-za lizing i faktoring društva, minimalni iznos novčanog dijela osnivačkog kapitala povećan je sa 125.000 eura na 500.000 eura;

-za društva za otkup potraživanja, minimalni iznos novčanog dijela osnivačkog kapitala povećan je sa 200.000 eura na 500.000 eura;

-za  za mikrokreditne finansijske institucije minimalni iznos novčanog dijela osnivačkog kapitala povećan je sa 125.000 eura na 1.000.000 eura.

U Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa, koju je obavilo Ministasrtvo finansija, kao i Nacrt Izmjena zakona, navodi se da će izmjene dodatno doprinijeti zaštiti finansijskog sistema u cjelini, na način što bi se predloženim izmjenama predvidjela rješenja koja imaju za cilj poboljšanje sistema upravljanja rizicima pružalaca finansijskih usluga, kao i poboljšanje sistema internih kontrola i sistema upravljanja.

Navodi se da će usvajanje navedenog Nacrta zakona uticati na pružaoce finansijskih usluga tako što će biti u  obavezi da izvrše odgovarajuća prilagođavanja kako bi uskladili svoju organizaciju i poslovanje sa svim zahtjevima iz novih zakonskih rješenja.

-Osnov za povećanje minimalnog iznosa osnivačkog kapitala, kao i predloženi iznosi novog osnivačkog kapitala, temelje se na ocjeni rizika poslovanja pružaoca finansijskih usluga, kroz brojne posredne i neposredne kontrole, i baziraju se na principu jačanja njihove finansijske stabilnosti, osiguranju sigurnog izvora rasta, naročito u prvim godinama poslovanja. Prilikom definisanja novog minimalnog iznosa osnivačkog kapitala Centralna banka se rukovodila rezultatima sprovedene analize godišnjih stopa rasta ovih institucija, kako pojedinačno, tako i sistema, kao cjeline, od početka primjene Zakona do dana izrade ovog predloga. Imajući u vidu da veličinu institucija i njihove stope rasta ocijenjeno je da su prethodno definisani zahtjevi minimalnog osnivačkog kapitala postavljeni na vrlo niskom početnom nivou, posebno uzimajući u obzir porast inflacije i da je za početak poslovanja potrebno izdvojiti veći početnički kapital – navodi se u izvještaju.

Podsjeća se i kako se obezbjeđivanjem adekvatnih izvora finansiranja u prvim godinama poslovanja od strane samih vlasnika, jača finansijska stabilnost tih institucija i mogućnost ulaska u fazu stabilnog poslovanja.

Pružaoci finansijskih usluga koji, na dan stupanja na snagu novog zakona imaju dozvolu za rad izdatu od Centralne banke, dužni su da povećaju svoj osnovni kapital u skladu sa novim odredbama ovog zakona, u skladu sa sljedećom dinamikom:

• 25% nedostajuće razlike do 30. juna 2025. godine;
• 25% nedostajuće razlike do 31.decembra 2025. godine;
• 25% nedostajuće razlike do 30. juna 2026. godine;
• 25% nedostajuće razlike do 31. decembra 2026. godine.

Pružaoci finansijskih usluga dužni su da usklade svoje poslovanje sa članom 47 ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu podzakonskog propisa kojim će se urediti adekvatnost kapitala pružalaca finansijskih usluga.

-Takođe, imajući u vidu uspostavljanje koeficijenta adekvatnosti kapitala od 8% koji su finansijske insitucije dužne da imaju i održavaju, povećanjem osnovnog kapitala povećava se i kapacitet pružalaca finansijskih usluga za pružanje usluga, povećava kredibilitet pružalaca finansijskih usluga, osigurava se dugoročna stabilnost. Iz svih ovih razloga predloženo je povećanje regulatornih zahtjeva – navodi se u Izvještaju o sprovedenoj analizi procjene uticaja propisa.