• ESG inicijative suočavaju se s izazovima u implementaciji upravljačkih standarda
• Niska transparentnost i nepridržavanje standarda otežavaju održivost poslovanja
• Reforme su nužne za profesionalizaciju menadžmenta i veću odgovornost

Razvoj, implementacija i praćenje inicijativa povezanih s ESG-om (Environmental, Social, and Governance) postali su neizostavan dio korporativne odgovornosti. Dok su ekološke i društvene komponente često u centru pažnje zbog svojih vidljivih i opipljivih rezultata, komponenta upravljanja, poznata kao „governance“ ili „G“, često ostaje u sjenci.

Međutim, upravo upravljanje određuje stabilnost i dugoročnu održivost poslovanja. Stoga smo odlučili ispitati kakva je situacija u javnim preduzećima u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, te s kojim izazovima se suočavaju.

Važno je pojasniti što se u ovom tekstu podrazumijeva pod pojmom „javna preduzeća“. U Hrvatskoj, Ivana Gažić, predsjednica uprave Zagrebačke berze, napominje da se javna preduzeća često nespretno poistovjećuju s društvima koja obavljaju djelatnosti od javnog interesa, poput komunalnih usluga ili infrastrukture. Ovdje se termin „javna preduzeća“ koristi kao prevod izraza „public companies“, odnosno za akcionarska društva uvrštena na berzu.

S druge strane, u Bosni i Hercegovini, Emir Kurtić ukazuje na to da se pojam „javna preduzeća“ koristi za „state-owned enterprises“ (SOE), dok je ispravnije nazivati ih „državna preduzeća“, s obzirom na specifičan kontekst gdje su entiteti ključni akcionari. U Sjevernoj Makedoniji, pojam „javna preduzeća“ obuhvata organizacije koje pružaju usluge od javnog interesa, često uz poseban zakonski okvir koji im omogućava određene povlastice. U Srbiji, pojam „javno preduzeće“ odnosi se na kompanije koje su u većinskom vlasništvu države ili lokalne samouprave i koje obavljaju djelatnosti od javnog interesa.

Politički uticaj i menadžment

Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke berze, naglašava kako „‘G’ u ESG-u često dobija manje pažnje u odnosu na komponente okoline (E) i društva (S), iako je izuzetno važan za dugoročni uspjeh preduzeća. Korporativno upravljanje nije samo poštovanje zakona i propisa, već uključuje uspostavljanje dobrih praksi menadžmenta, pažljiv nadzor nad rastom imovine, smanjenje reputacionih rizika te jaku zaštitu prava akcionara“.

Gažić smatra da su korporativno upravljanje i transparentnost ključni za izgradnju povjerenja među akterima, a spominje i kako su „kontinuirani zahtjevi za podizanjem nivoa korporativnog upravljanja reakcija na propadanje velikih trgovačkih društava ili sistemskih kriza“, poput Enrona, Lehman Brothersa i Agrokora.

Ona ističe da su Hanfa i Zagrebačka berza još 2007. godine usvojile Kodeks korporativnog upravljanja, koji je značajno unaprijedio okvir korporativnog upravljanja u društvima uvrštenima na Berzu.

Jedan od izazova u Hrvatskoj, prema njenim riječima, jeste privlačenje ulagača, posebno stranih, što podrazumijeva sistemsku transparentnost, komunikaciju i posvećenost principima korporativnog upravljanja.

Hrvatska je započela formalne pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) u januaru 2022. godine, a jedan od ključnih uslova je upravo reforma korporativnog upravljanja u preduzećima u državnom vlasništvu. OECD je identifikovao preveliki politički uticaj na upravljanje i poslovanje tih preduzeća kao glavnu prepreku za postizanje viših standarda upravljanja.

Problemi s ESG izvještavanjem

Iz perspektive Bosne i Hercegovine, situacija je još složenija. Emir Kurtić, doktor ekonomije na Univerzitetu u Sarajevu, naglašava kako se „državna preduzeća u BiH često suočavaju s problemima poput političkog uticaja na upravljanje, slabih unutrašnjih kontrola te nedostatka profesionalnog menadžmenta“.

Pored političkog uticaja, izazovi prilagođavanja međunarodnim standardima korporativnog upravljanja u BiH uključuju nedostatak strateške vizije i slabiju primjenu zakona i propisa.

Transparentnost je takođe problematična u BiH. Kurtić napominje da bi, uprkos izazovima, privatne korporacije takođe trebale biti jednako odgovorne prema javnosti kao i državna preduzeća, jer i one djeluju u zajednici te su dužne izvještavati o svom uticaju.