Prvi moderni bar-kod skeniran je na pakovanju od 10 žvakaćih guma u prodavnici u Troju, u američkoj državi Ohajo pre 50 godina. Ne razmišljamo o ovim crno-bijelim linijama, uprkos – ili možda baš zbog – njihove sveprisutnosti, niti smo svjesni koliko je taj prvi bar-kod na pakovanju žvaka pokrenuo lanac događaja koji su transformisali svijet.
Pedeset godina za većinu tehnologija je ozbiljna starost, ali bar-kodovi se i dalje ne predaju. Više od 10 milijardi bar kodova se skenira svakog dana širom svijeta. A noviji tipovi simbola bar-kodova, kao što su kju-ar kodovi, stvorili su još više prostora za upotrebu ove tehnologije.
Iako bar-kod nije najavio kraj istorije, kao što su teoretičari zavjere svojevremeno brinuli, on je uveo novo doba u globalnoj trgovini.
Bar kodovi su bili izum prehrambene industrije
Dok se svet mnogo promijenio od sredine sedamdesetih, Univerzalni kod proizvoda (UPC) – koji poznajemo kao „bar-kod“ – nije. Kod koji je prvi put skeniran na pakovanju žvaka 26. juna 1974. godine, u osnovi je identičan milijardama bar kodova koji se danas skeniraju u prodavnicama širom svijeta.
Smitsonijan institut posjeduje prvo pakovanje žvaka skeniranog UPC kodom
Kada je skeniran taj prvi UPC kod, to je bio vrhunac višegodišnjeg planiranja američke prehrambene industrije. Krajem šezdesetih, troškovi rada su brzo rasli u prodavnicama prehrambenih proizvoda, a zalihe je postajalo sve teže pratiti. Rukovodioci prehrambenih proizvoda nadali su se da bi im bar-kod mogao pomoći da riješe oba ova problema, i na kraju su bili u pravu.
Početkom sedamdesetih, industrija je osnovala komitet koji je razvio UPC standard podataka i odabrao IBM-ov bar-kod simbol među gomilom alternativnih predloga. I standard podataka i IBM bar-kod simbol se i danas koriste.
Na osnovu bilješki sa sastanka koje su pohranjene u arhivi Univerziteta Stoni Bruk, vidi se da su ljudi koji su razvili UPC sistem vjerovali da rade važan posao. Međutim, nijesu ni slutili da stvaraju nešto što će dugo nadživjeti većinu njih.
Čak su i optimistične procjene prehrambene industrije predviđale da će manje od 10.000 kompanija ubuduće koristiti bar-kodove. Kao rezultat toga, skeniranju prvog UPC bar-koda u to vrijeme nije poklonjena neka naročita pažnja.
Nekoliko novina je objavilo kratke članke o tome, ali to nije bila vijest za naslovne strane. Njegova važnost je bila očigledna tek godinama kasnije, pošto su bar-kodovi postali jedna od najuspešnijih infrastruktura digitalnih podataka u dotadašnjoj istoriji.
Bar-kodovi su uneli revoluciju na policama supermarketa
Bar kodovi nijesu samo promenili iskustvo kupovine pri plaćanju. Učinivši proizvode mašinski čitljivim, omogućili su ogromna poboljšanja praćenja zaliha. To je značilo da se artikli koji se dobro prodaju mogu na osnovu podataka koje pruža bar-kod brzo obnoviti, što je zahtijevalo manje prostora na policama da bi se izložio bilo koji proizvod.
Kako je pisao stručnjak za bar-kodove Stiven A. Braun, smanjena potreba za više prostora na policama omogućila je brzo širenje novih proizvoda. Zato možemo da okrivimo bar-kodove za činjenicu da u samoposlozi nalazimo 15 različitih pasti za zube za koje ne znamo po čemu se razlikuju.
Slično tome, današnje ogromne prodavnice prehrambenih proizvoda i megamarketi verovatno ne bi mogli da postoje bez ogromne količine podataka o zalihama koji se danas dobijaju zahvaljujući sistemu bar-kodova. Kako je rekao profesor sa MIT-a Sanjai Šarma: „Da bar-kodovi nisu izmišljeni, cio izgled i arhitektura trgovine bi bili drugačiji“.
Druge industrije su se brzo uključile
Savremeni bar kod je rođen u prehrambenoj industriji, ali nije dugo bio ograničen samo na samoposluge. Do sredine osamdesetih, uspjeh UPC sistema podstakao je druge industrije da usvoje bar-kodove. Na primjer, u periodu od tri godine, Volmart, Ministarstvo odbrane i američka automobilska industrija počeli su da koriste bar-kodove za praćenje robe u lancima snabdijevanja.
Danas sve industrije koriste bar-kodove
Privatne brodarske kompanije su takođe usvojile bar-kodove za snimanje identifikacionih podataka. Fedeks i Ju-Pi-Es su čak kreirali sopstvene simbole bar-kodova.
Kako je objasnio sociolog Najdžel Trift, do kraja devedesetihih, bar-kodovi su postali „ključni element u istoriji novog načina funkcionisanja svijeta“. Oni su pomogli da se omogući brza globalizacija na načine koje bi bilo teško zamisliti da ne postoje.
Crno-bijele linije koje više i ne primjećujemo
Većina ljudi ne razmišlja o ovim crno-bijelim linijama, uprkos – ili možda baš zbog – njihove sveprisutnosti, niti su svjesni koliko je taj prvi bar-kod na pakovanju žvaka pokrenuo lanac događaja koji su transformisali svet.
Decenijama su bar-kodovi bili radni konj u pozadini naših života. Danas ih skeniramo nebrojeno puta svaki dan, ali retko razmišljamo o njima jer nisu blistavi i samo rade. U svakom slučaju, i pored pola vijeka postojanja, bar-kodovi su podsjetnik da su naizgled dosadne tehnologije često mnogo interesantnije i donose veće koristi nego što većina nas to razumije.
Izvor: The Conversation, RTS
