Uslovi kreditiranja stanovništva i privrede nijesu pooštreni i pored pogoršanja makroekonomskog okruženja u državi, dok je potražnja za kreditima pojačana, saopšteno je Pobjedi iz tri najveće banke u Crnoj Gori.
Tragom žalbi više građana koji su se obratili našoj redakciji tvrdeći da je sve teže dobiti pozajmicu u domaćim bankama, Pobjeda je pitala CKB, NLB i Erste banku jesu li mijenjali kreditnu politiku od početka pojave korona virusa do danas, te usljed rasta inflacije i opadanja životnog standarda.
U najvećoj banci na tržištu kažu da je zahtjev svakog klijenta predmet zasebne procjene koja uključuje sagledavanje rizičnosti ukupnih kriterijuma i uslova za odobrenje, ali da nijesu korigovali uslove kreditiranja fizičkih i pravnih lica.
– U proteklom periodu, standardno velika potražnja za kreditima CKB-a je dodatno pojačana i očekujemo da se taj trend nastavi. Kada je riječ o kreditiranju pravnih lica, u okolnostima pandemije, neke privredne grane su bile predmet povećane pažnje prilikom procesa odobravanja kredita, a banka je radila opsežniju analizu uticaja krize na našu ekonomiju, pojedinačne industrije i klijente – naveli su iz CKB. Iz ove banke su naveli i da su sproveli mjere i preporuke CBCG koje su ublažile negativne posljedice pandemije.
– Ono što je posebno važno je da smo klijentima koji su imali održive i uspješne poslovne modele, a bili su direktno izloženi uticaju krize, pružili priliku da obaveze restrukturiraju na način koji im omogućava upravljanje krizom. Na taj način, oni su spremnije dočekali normalizaciju poslovanja i funkcionisanja, te većina njih sada bilježi značajne poslovne rezultate – ističu u CKB.
UBLAŽILI NEKE KRITERIJUME
U NLB-u koja je nakon prošlogodišnjeg preuzimanja Komercijalne banke zauzela drugu poziciju u sistemu po bilansnoj aktivi, tvrde da nijesu pooštrili kreditnu politiku jer su bili svjesni uloge koju imaju kao sistemska banka u Crnoj Gori.
– Upravo suprotno, određeni kriterijumi kod procjene kreditne sposobnosti su ublaženi u mjeri u kojoj je to regulativa CBCG dozvolila, kako pogoršanje finansijskog kapaciteta klijenata ne bi onemogućilo da im banka pruži neophodnu likvidnosnu podršku usljed jednokratnih efekata kovid krize. O tome svjedoči rast portfolija bruto kredita fizičkim i pravnim licima u 2020. i 2021. godini od 9,2 odsto i 9,1 odsto, bez uračunatog efekta povećanja portfelja usljed integracije sa Komercijalnom bankom – rekli su u NLB-u.
Oni, kako naglašavaju, ni kod pravnih ni kod fizičkih lica nijesu mijenjali kreditnu politiku u dijelu mogućeg opterećenja zarade i zahtijevanog pokrića kredita tržišnom vrijednošću kolaterala.
– Bonitet poslodavca je uvijek važan element procjene kreditne sposobnosti fizičkih lica – dodali su iz NLB.
Na pitanje koji su glavni razlozi zbog kojeg se banke odlučuju da pooštre kreditne uslove, u NLB objašnjavaju da u slučaju veće neizvjesnosti ili nedostatka novih kvalitetnih izvora finansiranja finansijske institucije mogu smanjiti kreditiranje kako bi sačuvale kapital i likvidnost.
– Ipak, podaci CBCG koji se odnose na cjelokupan bankarski sektor govore da to nije bio slučaj u Crnoj Gori i pored snažnog efekta krize na privredu. Ukupni krediti su u 2020. i 2021. rasli za 3,2 odsto i 6,4 odsto na godišnjem nivou, a u prva dva mjeseca ove godine taj trend je nastavljen sa stopama rasta od 6,9 odsto u odnosu na iste mjesece prethodne – precizirali su u NLB-u.
OPORAVAK VIDLJIV
Tržište, prema ocjeni Erste banke, pokazuje znake oporavka nakon dvije izazovne pandemijske godine. Oni, kao i ranije, prilikom odobravanja kredita uzimaju u obzir potrebe i mogućnosti klijenta, kreditnu sposobnost, ali i istoriju poslovnog odnosa s bankom.
– U segmentu poslovanja sa građanima, broj odobrenih kredita u Erste banci je u prvom kvartalu ove godine 20 odsto veći nego u istom periodu 2021. i oko 10 odsto veći u odnosu na prvi kvartal 2020. godine, koji je prethodio proglašenju epidemije novog korona virusa u Crnoj Gori. Ako posmatramo ukupan iznos novoodobrenih kredita, rast je još snažniji i prelazi 40 odsto – naglasili su u Erste banci, čiji klijenti pojačano traže gotovinske i kredite obezbijeđene hipotekom.
– Tražnja za stambenim kreditima je bila relativno stabilna čak i u periodu najintenzivnije kovid krize – zaključili su u Erste banci.
Pozajmica u roku od dan
Koliko će vremena proći od zahtjeva do isplate kredita u domaćim bankama zavisi od tipa i iznosa pozajmice za koju se aplicira, te sredstava obezbjeđenja.
– Ukoliko govorimo o prosječnom gotovinskom kreditu iznosa 15.000 eura, odobrenje je u roku od 24 sata, dok za prosječan stambeni kredit, za koji se kao sredstvo obezbjeđenja koristi nepokretnost, vrijeme odobrenja varira od pet do sedam dana – ukazuju u NLB, dok u Erste kažu da se isplata kredita može obaviti u roku od jednog dana ako vam je dokumentacija kompletirana.
I CKB odobrava keš kredite u roku od 24 sata, dok je odobrenje stambenih i hipotekarnih pozajmica duže.
Izvor: Pobjeda
