Juval Noa Harari je već nekoliko godina na listi najtraženijih istoričara čije se mišljenje rado traži i sluša. Ekspert je za istoriju svijeta, srednjevekovnu i vojnu istoriju.
Harari je privukao pažnju kao profesor, pisac i analitičar. Njegove su knjige prevedene na srpski i na drugih 65 jezika što praktično znači da ga ne možete zaobići na kom ste god govornom području.
„Sapiens, kratka istorija čovečanstva“, „Homo Deus, kratka istorija sjutrašnjice“ ili „21 lekcija za 21. vijek“ tri su knjige u kojima je Harari sabrao svoja razmišljanja o toku svjetske istorije i ljudske vrste.
Otkud tolika pažnja publike?
Milionski tiraži su opravdani štivom koje je prije svega lako čitljiva naučna analiza ljudske vrste, istorijskih dešavanja i novih tekovina, prije svega veštačke inteligencije. Njegova predviđanja o budućnosti i čovekovom mjestu u svijetu kao i o pravdi, globalizaciji i ekonomiji veoma su razumljiva i pitka, prilagođena tako da ih svako razumije.
Kako je sam napisao:
„Knjige pišem tako da se obraćam sedamnaestogodišnjaku. Ako to što pišem, bilo o istoriji, biotehnologijama, bilo o ekonomiji ne razumije neko sa 17, to nije dobro“.
Inače je više puta kritikovao naučnike koji su teško razumljivi za publiku ’prosječnog svijeta’ i smatra da mora da se pravi most između nauke, koja insistira na činjenicama, i prosječne čitalačke publike koja voli priče. Takvu ulogu je preuzeo i sam.
Harari i kako preživjeti 21.vijek
Nakon višegodišnjih istraživanja, profesor Harari je preporučio podsetnik svakome koga zatiče 21. vijek. Kako da ga preživite po rado slušanom piscu?
- Moramo da približimo nauku i politiku, što bliže, jer naši politički problemi zahtijevaju dobro, razumijevanje, naučno.
- Treba nam bolja globalna kooperacija jer svi naši egzistencijalni problemi su globalni problemi koji se ne mogu riješiti na nivou nacija.
- I, treba da istražimo ljudski um jer je to najveća od svih misterija i najdublji izvor svih naših političkih problema.
- Treba da se pazimo nostalgičnih fantazija. Prošlost baš i nije bila zabavna, a i svakako tamo ne možemo.
- Treba da se čuvamo tehnoloških utopija. Tehnologija nam može biti od pomoći, ali umije da bude i veoma destruktivna. Nije dovoljno da samo razvijamo nove tehnologije. Moramo ih mudro koristiti.
- I, moramo da se čuvamo fatalizma i pesimizma. Već smo uspjeli kao ljudska vrsta da se izborimo sa ogromnim izazovima gladi i kuge. I sada, ako donosimo mudre odluke, odgovorićemo i izazovima 21.vijeka. Istorija nikada nije deterministička.
Izvor: Bonitet.com
