Nakon nesuglasica o povezivanju Crne Gore i Italije podmorskim energetskim kablom konačno je usaglašena trasa koja svima odgovara, pa se početak realizacije može uskoro očekivati, pišu Dnevne novine.
Realizacija jednog od najznačajnih energetskih projekata kojim će Crna Gora energetskim kablom biti povezana sa Italijom, preko hrvatskih voda uskoro bi mogla da počne. Kako su Dnevnim novinama saopštili iz hrvatskog ministarstva gospodarstva (ekonomije), nova trasa je za njih prihvatljiva jer zaobilazi mjesta u Jadranskom moru na kojima se istražuju naftu i gas.
Kroz Hrvatsku prlazi 12 kilometara kabla
Hrvatska je i pored nekoliko pregovora ostala pri stavu da se prvobitno predložena trasa mora izmj estiti j er bi mogla ugroziti njihova potraživanja za naftu i gas. Na kraju je dogovoren alternativni put koji umjesto 128 u hrvatski epikontinentalni pojas ulazi svega 12 kilometara.
“Ministarstvo gospodarstva može načelno odobriti predloženu trasu polaganja predmetnih podmorskih električnih vodova, s obzirom da nova predložena moguća alternativna trasa polaganja dva predmetna podmorska električna voda, u znatnoj mjeri, manje ulazi u epikontinentalni pojas Republike Hrvatske. Umjesto ranije predloženih 128 kilometara novim prijedlogom trasa u epikontinentalnom pojasu Republike Hrvatske je 12 kilometara”, saopšteno je DN iz ministarstva gospodarstva Hrvatske.
Hrvati postavili dva uslova
Iz ministarstva gospodarstva su dopisom od 26. septembra obavijestili kompaniju Terna koja sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom realizuje pomenuti projekat, da je alternativna trasa za njih prihvatljiva, ali pod dva uslova.
“U slučaju komercij alnog otkrića moraju se obvezati da će o svom trošku izmjestiti trase polaganja podmorskih električnih vodova na način da iste u cijelosti moraju zaobilaziti granice budućih utvrđenih ležišta ugljikovodika i da će o svom trošku izmjestiti/osigurati trase polaganja podmorskih električnih vodova na način da iste ne ometaju pozicioniranje rudarskih objekata i postrojenja za istraživanje i eksploataciju nafte i gasa”, objasnili su iz hrvatskog ministarstva.
Projekat važan za ćitav region
Postavljanjem kabla od Crne Gore do Italije stvoriće se šansa da se preko naše države sa energetskim tržištima Evropske unije povežu sve države regiona.
“Energetika je komparativna prednost Crne Gore, a kroz projekat interkonektivnog podmorskog kabla sa Italijom postaće šansa regiona, jer su sve zemlje Zapadnog Balkana prepoznale značaj tog projekta kao najbrže i najbliže konekcije sa tržištem Evropske unije”, rekao je nedavno ministar ekonomije Vladimir Kavarić.
Crna Gora najveći dobitnik
Najveći dobitnik nakon realizacije projekta biće naša država koja će biti direktno povezana sa energetskim centrima Evrope, dok se države regiona sa evropskim tržištima mogu povezati samo preko nas. Novčano posmatrajući, direktna korist samo po osnovu taksi iznosiće od 10 do 40 miliona eura.
“Izgradnjom ovog podvodnog kabla direktna korist je od 10 do 40 miliona od taksi koje ćemo da dobijemo”, ocijenio je generalni direktor za energetiku u Ministarstvu ekonomije Miodrag Čanović.
Međutim, pored novčane koristi ralizacija ovog projekta povući će sa sobom i nove, koji mogu znatno doprinijeti jačanju crnogorske ekonomije i otvaranju novih radnih mjesta. Prvo, gradnjom vjetroelektrana i malih hidroelektrana naša država može postati značajan izvoznik električne energije na tržišta Evrope. Takođe, očekuje se i rast rast zaposlenosti, građevinarstva, transporta, pozitivni trendovi na tržištima nekretnina i kapitala, poboljšanje makroekonomskih i fiskalnih indikatora i povećanje javnih prihoda.
Prva struja kroz kabl do 2017.
U realizaciji projekta podmorskog kabla, CGES će u ukupnoj investiciji učestvovati oko 20 odsto, s tim što je gro sredstava obezbijeđeno kroz kreditne aranžmane sa Njemačkom razvojnom bankom (KfW) i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Prva struja kroz kabl bi pogla da prođe početkom 2017. godine.
“Naš stav je da svi projekti vezani za kabl budu završeni i stavljeni u funkciju do 2017. godine” kazao je u aprilu ministar ekonomije Vladimir Kavarić.
Ukupna prvobitna cijena investicije iznosila je 780 miliona, dok bi se zbog mijenjanja trase kako su objavili crnogorski mediji moglo očekivati da projekt bude skuplji za oko 100 miliona.
