Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, koji je usvojen sredinom prošle godine nije uspio da motiviše banke i klijente, kako građane, tako i kompanije, da pokušaju da isčiste dugove, ocijenili su Pobjedini sagovornici komentarišuci podatak da dosad nijedan ugovor, baziran na ovom zakonu, nije sklopljen.Od ovog zakona, poznatijeg kao Podgorički model, kojeg su dugo radili predstavnici Centralne banke, Ministarstva finansija i Svjetske banke, puno se očekivalo, jer su tada nekvalitetni krediti iznosili blizu pola milijarde, a danas 333,5 miliona eura. Sve banke, podsjetimo, imaju odjeljenja za restrukturiranje, koja ne koriste Podgorički model.
Bez efekta
Guverner Milojica Dakić u intervjuu Pobjedi prije nekoliko dana je kazao da do sada nije zaključen nijedan ugovor na osnovu ovog zakona, već su restrukturiranja loših kredita vršena na relaciji pojedinačna banka-klijent. Iz Ministarstva finansija Pobjedi su saopštili da oni nijesu nadležni.
– Ministarstvo finansija nije nadležno za sprovođenje ovog zakona kratko su odgovorili iz ovog resora.
Ekonomski analitičar Predrag Drecun kaže da zakon nije atraktovan za povjerioce.
– Banke nijesu bile motivisane, jer rezerve nijesu po tom osnovu bile umanjene u većem izno su. Centralna banka je trebalo da skine rezervacije, da olakša malo smatra Drecun i dodaje da Univerzal banka, na čijem čelu je bio ranij e, nije bila uključena, her je imala samo jedan loš kredit koji je u međuvremenu riješen.
Nijedna od banaka koje imaju loših kredita nije bila voljna da komentariše zašto je zakon ostao mrtvo slovo. Jedino su odgovorili iz Sosiete ženeral banke, ističući da su među bankama koje imaju najniži nivo loših kredita, što je, kako su kazali, rezultat dosljedne primjene svih pravila i metoda bankarske struke.
Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju može da bude od koristi za stabilizaciju loših kredita, ali samo ukoliko su poslije restrukturiranja tokovi novca dužnika dovoljni za izmirenje svih obaveza koje dospijevaju u ugovorenom periodu saopštili su iz ove banke.
Izmješteni loši krediti
Bankarski ombudsman dr Halil Kalač kaže da zabrinjava to što nijedan ugovor nije sklopljen na osnovu ovog zakona.
– Vjerovatno je zatajila aktivnost i dužnika i povjerilaca, što u narednom periodu treba promijeniti. Za primjenu ovog zakona neophodan je veći nivo povjerenja i razumijevanja između dužnika i povjerilaca kaže Kalač i dodaje da primjena ovog zakona zahtijeva i veći partnerski odnos banka i dužnika.
– Cilj zakona je da stvori stimulativni okvir za restrukturiranje u vansudskom postupku ekonomski održivih firmi, čime se eliminišu i razlozi za stečaj koji, po pravilu, dovodi u težu poziciju i banke i dužnike. Njime se rješavaju problemi kompanija čija je privredna aktivnost održiva, a koji zbog nedostatka likvidnih sredstava kasne sa otplatom kredita objašnjava bankarski ombudsman.
Kalač podsjeća da su neke banke prenijele značajne portfelje nekvalitetnih kredita na faktoring kompanije, a neke na matične banke, čime su formalno smanjeni nekvalitetni krediti.
– Banke su, na individualnom nivou, pokušale da izvrše restrukturiranje dugova produžavanjem rokova otplate kredita. Takvo restrukturiranje, koje je obuhvatalo samo reprogramiranje dugova, dalo je pozitivne efekte jedino u slučajevima kada je dužnik bio suočen sa privremenim problemima. Zbog toga je bilo potrebno omogućiti novi pristup rješavanju NPL, što ovaj zakon omogućava rekao je Kalač.
Kako su govorili kreatori zakona, a sada ćute
Kad se pripremao zakon, osam banaka predložile su po jednu kompaniju za pilot projekat. Tada je specijalna savjetnica u CBCG Zorica Kalezić kazala da su osnovni problem bile kompanije iz C kategorije, koje imaju izvjesnih problema sa nelikvidnošću, ali mogu početi redovno
izmirivati svoje obaveze. Ona je kazala da su imena kompanija tajna, zbog zaštite njihovog finansijskog poslovanja. Esad Zaimović, izvršni direktor Hipotekarne banke, tada je kazao da Podgorički model prvi korak da se na sistematizovan način riješi problem loših kredita „koji je u Crnoj Gori veoma izražen“.
Ministar finansija Radoje Žugić tada je ocijenio da će u narednom periodu biti od velikog značaja uključivanje države u poboljšanje kreditnog portfolija banaka, dok su predstavnici Svjetske banke kazali da rješenje nelikvidnosti bankarskog sektora ne treba očekivati samo od Vlade, nego i iz redova banaka i zajmoprimaca.
Pobjeda
