Iako se cijene nekretnina u prosjeku kreću između 1900 eura po kvadratu u unutrašnjosti Hrvatske, pa sve do 2700 eura na hrvatskom primorju, često se dešava da su tražene cijene znatno veće.Hrvatska komora arhitekata objavila je svojevrsni troškovnik izgradnje, prema kojem ispada da je cijena izgradnje jednog kvadratnog metra stambenog prostora znatno niža od prodajne cijene.
Dok tržište nekretnina usporava, cijene ostaju veoma visoke, i nijesu priuštive za ve’ć dio građana. Statistika pokazuje da je tržište već prošle godine palo za 6,9 odsto, iako potražnja nije opala. Međutim, manji je broj kupljenih nekretnina, a uzrok tome su upravo cijene.
Pored Bugarske i Poljske, Hrvatska je u protekle dvije godine zabilježila najveći porast cijena nekretnina, koji iznosi čak 24 odsto. Prosječne cijene kuća i stanova kreću se od 1900 eura po kvadratu u unutrašnjosti, preko 2300 eura u Zagrebu, do približno 2700 eura po kvadratu u primorskim krajevima.
„Ako analiziramo makroekonomske uslove, Hrvatska trenutno ima sve preduslove za visoku aktivnost na tržištu nekretnina. Uz dvcifreni rast zaposlenosti i plata, kao i porast stambenih kredita od gotovo deset posto, svi uslovi su ispunjeni“, izjavio je za HRT Goran Šaravanja, glavni ekonomista Hrvatske gospodarske komore.
Troškovi izgradnje
Ipak, događa se suprotno – razlog su cijene koje su, naročito u Zagrebu i na primorju, često znatno više od navedenih prosjeka. Prodajne cijene su također značajno veće od troškova izgradnje kvadratnog metra prostora. Hrvatska komora arhitekata objavila je podatke o troškovima izgradnje različitih vrsta građevina za 2023. godinu, koji pokazuju da je za gradnju pojedinog objekta, zavisno od vrste i namjene, potrebno znatno manje novca nego što plaćaju kupci.
Troškovi gradnje uključuju kopanje građevinske jame, temelje, vanjske zidove, plafone, krovove, građevinsku ugradnju, te instalacije za odvodnju, vodovod, plin, grijanje, klimatizaciju, jaku struju, telekomunikaciju, transportne uređaje, automatiku i druge sisteme. Ovi podaci obuhvataju poslovne zgrade, porodične kuće, kuće s podrumom, stambeno-poslovne zgrade s većinskom stambenom namjenom, i druge objekte.
Najskuplji su kvadrati laboratorija i naučnih ustanova (2910 eura po kvadratu u prosjeku). Izgradnja prostora za kulturu i religiju u prosjeku košta 2733 eura, objekata za ugostiteljstvo 2640 eura, medicinskih ustanova 2101 euro, vrtića 1976 eura, poslovnih zgrada 1896 eura, hotela 1861 euro, domova 1718 eura…
Izgradnja stambenih kvadrata jeftinija
Kada se radi o stambenim kvadratima, oni su znatno jeftiniji. Na primjer, izgradnja kvadrata stambeno-poslovne zgrade lani je u prosjeku koštala 1356 eura. Izgradnja kvadrata višestambene zgrade iznosila je 1297 eura. Kvadrat kuće bez podruma koštao je u prosjeku 893 eura, dok je sa podrumom cijena čak pala na prosjek od 871 euro.
Ovo pojeftinjenje kod porodičnih kuća moglo bi se odraziti i na cijene zgrada s podzemnim garažama, jer su one najjeftiniji objekti za izgradnju. Iako u njihovu cijenu nisu uključeni troškovi instalacija za grijanje, transport i automatiku, cijena izgradnje kvadrata podzemne garaže prošle godine iznosila je prosječno 783 eura po kvadratu. S obzirom na to da cijene parkirnih mjesta u garažama dosežu i do 15.000 eura, ispada da je njihova prodajna cijena do 30 odsto viša od cijene gradnje.
Međutim, to se ne može reći za cijene stanova. S obzirom na to da se novi stanovi prodaju po cijenama od 5000 eura po kvadratu, prodajne cijene su i do četiri puta veće od cijene izgradnje. Upravo ta razlika rezultira razlikom od čak 30 odsto između traženih i realizovanih cijena. Portal Bauštela.hr analizirao je i na što odlazi najviše novca pri izgradnji objekata. Kod izgradnje kuća, tako, 80 do 85 odsto novca odlazi na izgradnju konstrukcije, dok instalacije čine još 14 do 17 odsto troškova izgradnje
