Tokom prošle nedjelje visokopozicionirani političari i centralni bankari su u nekoliko navrata direktno komentarisali kurs valuta svojih zemalja. To je vrlo neuobičajeno i podsjeća na valutni rat – situaciju u kojoj države namjerno slabe svoju valutu kako bi povećale sopstveni izvoz te smanjile uvoz iz drugih zemalja.
Sve je počelo još za vrijeme predizborne kampanje za predsjednika SAD-a, u kojoj je Trump otvoreno govorio da želi slabiji dolar jer će to povećati broj radnih mjesta u Americi. Nakon što je postao predsjednik, USD je zaista počeo naglo da slabi, no ne samo Trumpovom zaslugom, nego zbog cjelokupne ekonomske situacije na globalnom nivou. U trenutku pisanja analize, na platformama Admiral Marketsa kurs Forex valutnog para EUR/USD iznosi 1.2400, što znači da je dolar u posljednjih godinu dana oslabio čak 16%.
Priča o kursu USD je dobila nastavak prošle nedjelje kada su novinari pitali američkog ministra finansija Stevena Mnuchina kako komentriše naglo slabljenje valute, na što je on odgovorio da je slab dolar poželjan jer će dovesti do rasta izvoza. Investitori na Forex tržištu su burno reagirali na ovu vijest i pogurali kurs dolara u odnosu na euro na najslabiji nivo u posljednje tri godine.
Na redovitoj konferenciji za medije koju je sljedećeg dana održala Evropska centralna banka, novinari su pitali Maria Draghija, predsjednika Vijeća guvernera, kako komentariše situaciju i hoće li Evropa uzvratiti istom mjerom? Draghi je izjavio da ne želi da komentariše kurseve na Forex tržištu, jer već decenijama postoji neformalni dogovor između razvijenih zemalja da ni jedna država neće namjerno rušiti vrijednost vlastite valute. Naime, ukoliko bi sve zemlje to radile bilo bi više štete nego koristi, jer bi došlo do visoke inflacije na globalnom nivou. Takođe je rekao da je opasno da druga strana tako otvoreno komentariše kurs, jer bi to moglo potaknuti i druge zemlje na takav korak.
Nakon što je predsjednik Trump informisan o situaciji, odlučio je da popravi štetu. Za vrijeme idućeg intervjua izjavio je da je Mnuchinova izjava izvučena iz konteksta i da kurs valute treba odražavati snagu ekonomije. Očekuje dugoročno jačanje dolara zbog snage američke ekonomije. Takođe se složio s Draghijem da je bolje ne spominjati kurs valuta u budućnosti.
Kao da sve navedene izjave nisu bile dovoljne, Japanci su takođe doprinijeli konfuziji na Forex tržištu. Haruhiko Kuroda, guverner japanske centralne banke, na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom Davosu, izjavio je da se stopa inflacije u Japanu napokon približava željenom stepenu, što je dovelo do naglog jačanja JPY u odnosu na ostale valute. Ostali funkcioneri centralne banke su se očito uplašili daljeg jačanja jena, stoga su u službenom saopštenju izjavili da Kurodine izjave ne znače skori preokret u monetarnoj politici te da cilj još uvijek nije ostvaren. Jen je nakon ove vijesti ponovno oslabio.
Dakle, naglo slabljenje dolara kojem je među ostalim i Trump doprinosio, počinje da uzrokuje lančanu reakciju. Analitičari Admiral Marketsa smatraju da će centralni bankari i političari pokušati da smire situaciju i da neće doći do otvorenog valutnog rata, u kojem će svaka zemlja zagovarati i raditi na slabljenju svoje valute. No, činjenica je da mnogim zemljama odgovara blago slabljenje valute, stoga idućih godina treba između redova čitati šta će preduzimati važne centralne banke. Bez obzira na Trumpove komentare o jakom dolaru, za očekivati je da će tokom 2018. godine američka valuta još slabiti. Značajnije jačanje dolara može se očekivati tek na početku iduće globalne recesije.
Tako je dolar je u ponedjeljak na međunarodnim tržištima blago ojačao prema korpi valuta uz podršku povećanih prinosa na američke državne obveznice. Dolarov indeks, koji mjeri vrijednost američke prema drugih šest najvažnijih svjetskih valuta, jutros je ojačao 0,25 posto, na 89,30 bodova, nakon što je šest nedjelja zaredom bio u minusu. Na putu je tako mjesečnog gubitka od oko tri posto, najvećeg od marta 2016. godine.
Američka je valuta prema japanskoj pritom ojačala 0,3 posto, na 108,95 jena, nakon što je u petak skliznula nakratko na 108,28 jena, najniže nivoe od sredine septembra prošle godine.
Eurom se trgovalo po 1,2400 dolara, što znači da je oslabio blagih 0,2 posto u poređenju sa zatvaranjem tržišta u petak. Drži se tako ispod najviših nivoa u tri godine od 1,2538 dolara, na koje se u jednom trenutku popeo u četvrtak.
