Kartica je instrument bezgotovinskog platnog prometa koji služi i kao pogodno sredstvo kratkoročnog potrošačkog kreditiranja. Kartice su najrasprostranjeniji i najrašireniji način plaćanja roba i usluga koji vam je uvijek na raspolaganju pružajući vam sigurnost, jednostavnost i komoditet u svakodnevnom životu te na putovanjima širom svijeta. Osnovica za izdavanje kartice je pokriće na računu, odobreni kredit ili bonitet korisnika kartice.
Platne kartice pojavile su se prije Drugog svjetskog rata u SAD, nakon rata širi se njihova primjena na teritoriji cijelih SAD, a do ekspanzije dolazi s kompjuterskom revolucijom koja radikalno snižava troškove operacija s karticama. Kasnih šezdesetih, u poslovanje s karticama uključuju se i banke. Pionirsku ulogu imala je kartica Diners Club, nešto kasnije American Express i Carte Blanche, a poznate bankarske kartice su VISA (nekadašnji BankAmericard) i MasterCard.
[widgets_on_pages id=”Baner”]
Neke od osnovnih prednosti korišćenja platnih kartica su:
– jednostavna upotreba
– ušteda vremena pri korišćenju
– veća sigurnost u slučaju gubitka nego pri nošenju gotovine
– raspoloživost svih sredstava sa računa 24 sata dnevno
– plaćanje i kada trenutno nema dovoljno novca na računu (kreditne kartice)
Banke izdavaoci kartica uglavnom imaju sljedeće koristi od korišćenja kartica:
– manja opterećenost šaltera, kompletnija usluga klijentu (kartica može da se koristi 24 h dnevno), provizije od korišćenja kartica sa bankomata i POS terminala (u trgovinama), i sl.
Postoji nekoliko vrsta platnih kartica u zavisnosti od mogućnosti koje pružaju, uslova koje kao korisnik morate ispunjavati i dodatnim pogodnostima koje su vam na raspolaganju.
DEBITNA KARTICA
Da biste dobili debitnu karticu, morate da imate tekući račun kod iste banke. Preko nje raspolažete novcem koji imate na računu, uključujući, ako ga imate, i dozvoljeni minus. Sve što potrošite skida se odmah sa računa. Debitna kartica je kao gotov novac, s tim što je bezbjednija – ako je ukradu, šteta nije velika.
KREDITNA KARTICA
Korišćenje kreditne kartice je potpuno drugačije – tokom obračunskog perioda (obično mjesec dana) klijent praktično pozajmljuje novac od banke i plaća robu i usluge njenim novcem, a na kraju mjeseca izmiruje račun, u slučaju zakašnjenja i kamatu.
Poseban vid kreditnih kartica jesu „Revolving kartice“, kada se na kraju obračunskog perioda plaća samo dio dospjelog duga (najčešće minimalni iznos, na primjer 5 odsto), dok se ostatak prenosi na sljedeći period i na njega obračunava kamata. Ipak, klijenta ništa ne sprječava i da nekog mjeseca otplati veći procenat duga od minimalnog ili da isplati cijeli dug odjednom. To je dobar način kako smanjiti iznos kamate koju treba platiti.
Ipak, dug po osnovu kreditnih kartica jeste jedan od najskupljih načina zaduživanja. Roba kupljena na ovaj način može da košta i do 50 odsto više.
PREPAID KARTICE
Prepaid kartice su platne kartice koje najčešće nisu vezane uz kreditni ili debitni račun. Kao što im sam naziv govori, radi se o unaprijed plaćenim karticama, odnosno o karticama koje su ili unaprijed denominirane na neki iznos ili se na karticu vrši uplata određenog iznosa (punjenje) kojim se onda raspolaže bezgotovinski (npr. studentske kartice).
Korišćenje platnih kartica najčešće povlači i određene redovne troškove za korisnika: troškovi izdavanja, godišnja članarina, kamata (kod kreditnih kartica), provizije od korišćenja kartica na bankomatima drugih banaka i sl. Debitne kartice su često oslobođene većine ovih troškova, ali kreditne kartice gotovo uvijek povlače većinu navedenih troškova.
U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke, na kraju prošle godine bilo oko 356,9 hiljada bankarskih platnih kartica, 0,7 odsto više nego 2011. Od ukupnog broja kartica, kreditnih je oko 14 odsto, a ostatak se odnosi na debitne. Vrijednost transfera realizovanih platnim karticama iznosila je 382 miliona eura ili 22 odsto više u odnosu na prethodnu godinu.
Aleksandar Šćekić za Bankar.me
Kako se zaštititi: 10 savjeta korisnicima kartica
Upotreba kartica nije toliko savršeni vid plaćanja kao što izgleda. Jeste dosta jednostavniji, ali ima svoje mane. Kada nosite keš sa sobom i nekim nesrećnim slučajem vam ukradu novčanik – ukrali su vam samo keš koji imate u novčaniku, ali ako vam ukradu karticu postoji mogćnost da vam „skinu“ sve što imate na računu.
Evropski građani izgube svake godine gotovo 1,5 milijardi eura zbog krađe novca sa svojih debitnih i kreditnih kartica.
U cilju prevencije od zloupotreba platnih kartica, u nastavku dajemo par savjeta sa kojima se mogućnost zloupotrebe platnih kartica svodi na minimum.
1. Pažljivo čuvajte kartice, one su zapravo novac. Najbolje je ne držati ih s novcem u novčaniku, nego odvojeno, u nekom drugom pretincu ili posebnom omotu.
2. Kartice i podatke o njima ne ustupajte trećim osobama, čak ni ako u njih imate povjerenje. Za prijatelja ili člana porodice možete podići novac koji mu želite dati ili napraviti dodatnu karticu. Nikome ne otkrivajte PIN.
3. Ne držite karticu s PIN-om, PIN je najbolje imati zapisan kod kuće na skrovitom mjestu ili ga kamuflirati u imeniku telefona, “zaokruženog” drugim brojevima koji vama nešto znače.
4. Pri plaćanju u restoranima, na benzinskim pumpama ili bilo kojem drugom prodajnom mjestu, ne dopustite da vam kartica izađe iz vidnog polja. Tražite da se transakcija sprovede ispred vas.
5. Kad koristite bankomat, obavezno zaštitite rukom tastaturu na kojoj unosite PIN. Pokrivanje rukom može vas zaštititi i ako je postavljena oprema za “skimming” i kamera. Potrudite se da osobe koje čekaju iza vas poštuju prostor diskrecije, ako je potrebno, to ih zamolite.
6. Niste dužni u hotelu dati karticu da bi recepcionari “bjanko” provlačenjem, bez iznosa, imali osiguranje za slučaj štete.
7. Nikad, ali baš nikad, ne šaljite podatke o kartici, banci ili svom identitetu e-mailom, na bilo čiji zahtjev. Karticu podignite lično, a ne poštom. Instalirajte dobar antivirus program na svoj računar.
8. Ne nasijedajte na priče o poslovnim prilikama, dobitku na lutriji ili sličnim nebulozama. One ne mogu biti vjerodostojne. Nikad.
9. Ako još imate magnetsku ili uopšte karticu s nižim nivoom zaštite, od banke zatražite onu s boljom zaštitom. Oprema za falsifikovanje je skupa i uvijek se prije ide na lakše mete, one s manjom zaštitom.
10. U slučaju gubitka ili krađe kartice odmah nazovite banku i blokirajte je. Broj unesite u telefon da ga ne morate tražiti zaobilaznim načinima i tako skratite vrijeme u kojem lopov može napraviti trošak.
