Prosječna zarada u Crnoj Gori je 473 eura, što je najviše u regionu, ne računajući članice Evropske unije EU.
Većina građana Balkana sve teže sastavlja kraj sa krajem jer su osnovne potrepštine sve skuplje, razni državni nameti sve viši, a plate, ako u najboljem slučaju i rastu ogromnoj manjini, ne mogu da pokriju ni rast inflacije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Mjesečna zarada od 473 eura u Crnoj Gori je prosjek samo u statistici jer većina građana ne uspijeva ni da se primakne toj sumi, a čak i taj statistički prosjek jedva da pokriva nešto malo više od polovine minimalne potrošačke korpe, koja iznosi skoro 800 eura.
Predsjednik skupštinskog Odbora za rad i socijalno staranje Zoran Jelić kaže, imajući u vidu da je prošlogodišnji rast bruto domaćeg proizvoda bio 3,3 odsto, a da se procjenjuje da će ovogodišnji biti između 2,5 i 3,2 odsto, da je realno očekivati određeno pomjeranje nivoa zarada.
“Očekujem da će početkom iduće godine, imajući u vidu ovakve trendove rasta bruto društvenog proizvoda i trendove koji se očekuju u narednim godinama, prije svega zahvaljujući novim investicijama, doći do porasta zarada u Crnoj Gori. Treba očekivati da će se ovakvim rastom bruto-društvenog proizvoda omogućiti i rast onih socijalnih davanja i penzija koje država isplaćuje svojim korisnicima“, navodi on.
U Savezu samostalnih sindikata kažu da nijesu zadovoljni zaradama.
“To se posebno odnosi na takozvanu srednju klasu: profesore, ljekare, inženjere, policiju, državni aparat. Što se privrede tiče, tu je situacija sa stanovišta sindikata apsolutno nedovoljno poznata jer tu se na razne načine izbjegavaju obaveze, tako da nemamo tačan uvid u to. Ako pogledamo region, u prosjeku crnogorska zarada iznosi oko 476 eura, ali u isto vrijeme potrošačka korpa je nešto ispod 800 eura. To sigurno ne zadovoljava, generalno gledano, niti zaposlene, ni poslodavce, koji ne mogu da isplaćuju plate“, kaže portparol Saveza Zoran Đurišić.
Prosječna plata u Bosni i Hercegovini u junu je iznosila 412 eura. Nominalno je bila veća za 0,1 odstoo u odnosu na isti mjesec godinu ranije, ali je niža u odnosu na kraj 2012. Analitičari ocjenjuju da ovi podaci ukazuju kako je broj zaposlenih u administraciji sve veći, a da privrede uopšte i nema. Istovremeno, jedan od problema je i to što desetine firmi u BiH plate obračunavaju i prijavljuju, ali ih ne isplaćuju. Sindikalne vođe se bave sami sobom, a njihove plate su tri puta veće od prosječnih u toj zemlji.
Gotovo 70 odsto prosječne mjesečne zarade u Srbiji odlazi na kupovinu minimalne potrošačke korpe, koju čine osnovne životne namirnice, zvanični su podaci koji oslikavaju standard građana Srbije. Faktičko stanje je međutim da veliki broj njih mjesečno prima manje od prosječnih 375 eura, ne računajući nezaposlene, ali i one koji se snalaze radeći na crno, čiji se broj mjeri stotinama hiljada. Tu sumornu sliku upotpunjuje činjenica da je Srbija među liderima Evrope po siromaštvu svojih građana.
Prosječnu neto platu u Hrvatskoj oko 750 eura ozbiljno nagrizaju i dalje skupa hrana i sve više cijene energenata. Pošto je privatni sektor teret krize podnio većim otpuštanjima, ekonomisti upozoravaju da porez prikupljen u ovom segment privrede neće biti dovoljan za plate u javnom sektoru, gdje zbog otpora snažnih sindikata nije bilo otpuštanja.
Prosječna neto plata na Kosovu u javnom sektoru, u kome je 82.000 zaposlenih, je oko 440 eura mjesečno. U privatnom dijelu privrede, u kome radi oko 222.000 lica, primanja su znatno niža. Zvaničnih podataka nema, ali iz Nezavisnog sindikata privatnog sektora na Kosovu kažu da je plata nešto iznad 200 eura. S druge strane, potrošačka korpa iznosi 116 eura mjesečno po osobi, a potrošnja domaćinstva je 635 eura.
Prosječna plata u Makedoniji je oko 345 eura, što je najniže u regionu, dok je potrošačka korpa, prema proračunima Saveza sindikata, za četvoročlanu porodicu oko 500 eura.
I ta vrijednost, kažu upućeni, nije realna jer u Makedoniji ima oko 30 odsto nezaposlenih, a i većina onih koji rade dobijaju platu manju od prosječne.
