Predlog zakona o zaradama u javnom sektom je diskriminatorski zato što najveći dio državnih službenika koji su svrstani u kategoriju D ima po nekoliko puta manje plate od ostalih zaposlenih koji su obuhvaćeni u grupama A, B i C. Zato je nužno da se povećaju koeficijenti za zanimanja u grupu D imajući u vidu malu obračunsku vrijednost koeficijenta.To je istakao juče predstavnik Unije slobodnih sindikata (USS) Vukašin Zogović na sjednici skupštinskog Odbora za ekonomiju.
Odbor je glasovima vladajuće koalicije (DPS i Bošnjačka stranka) usvojio predlog zakona. Protiv je bio poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović, a uzdržan Goran Tuponja iz Pozitivne. Ostali nisu prisustvovali.
“Zaposlenih u kategoriji D je oko 50-ak hiljada. Oni imaju najniža primanja, dok će se plate značajno povećati onima iz kategorije A, B i C kojih je nekoliko stotina. Smatramo da je dovoljan rok od šest mjeseci po prestanku funkcije da se prima zarada. Postojeće rješenje od godinu dana po prestanku funkcije je diskriminatorsko”, kazao je Zogović.
USS se ne protivi da predsjednici države, Vlade, Skupštine, ministri, poslanici… imaju veće zarade u odnosu na ostale zaposlene u javnom sektoru.
Neprihvatljivo im je da se za brojna zvanja u grupama B i C koeficijent za utvrđivanje zarade tri do pet puta veći u odnosu na koeficijente za istu školsku spremu u grupi D.
Ministar finansija Radoje Žugić kazao je da se predlogom zakona uvodi red u u sistem zarada, te da do sada članovi Vladi nijesu bili među prvih 100 sa najvećim platama. Dodao je da se ukidaju naknade u raznim savjetima, komisijama, odborima…
“Uvodi se transparentnost. Znaće se koliko ko prima. Predlog nije idealan, ali u odnosu na postojeće stanje je krupan korak naprijed”, istakao je Žugić.
Unija poslodavaca (UPCG) je tražila da se se iz predloga zakona izuzmu oni koji su zaposleni u privrednim društvima koja su u većinskom državnom ili opštinskom vlasništvu ili u nekom drugom pravnom licu čiji je osnivač država ili opština. Generalni sekretar UPCG Suzana Radulović rekla je da ta privredna društva posluju u skladu sa posebnim zakonom o privrednim društvima, kao i da je predloženo rešenje suprotno Ustavu i zakonima o radu, o zaštiti konkurencije…
“Država preko svojih predstavnika u upravnim odborima tih društava može kreirati svoju politiku, pa i politiku zarada”, istalda je Radulovićeva.
Žugić je rekao da je na zakonodavnom odboru ocijenjeno da je zakon u potpunosti usklađen sa Ustavom, te da to tijelo nije imalo nikakvih primjedbi na predlog.
“Nema samostalnog kreiranja zarada. Moram stabilizovati javne finasije”, poručio je Žugić.
Predstavnik Crvenog krsta Snežana Prlja tražila je da se ta institucija izuzme iz predloga zakona jer pružaju pomoć državi u humanitarnoj oblasti.
Boris Raonjić iz NVO Građanska alijansa ocijenio je da se mora voditi računa o evropskim standardima prilikom donošenja zakona, te da ne bi valjalo da se njime naruši nezavisnost rada regulatomih agencija.
Vijesti
