Svakog minuta se u svijetu proda milion plastičnih boca, a taj će broj do 2021. porasti za još 20 posto i stvoriti ekološku krizu za koju mnogi predviđaju da će biti jednako ozbiljna kao i klimatska, piše britanski Guardian. Takva potražnja plod je očito ogromne žeđi za flaširanom vodom i širenjem zapadne, urbanizirane kulture u Kinu i druge zemlje azijskog Pacifika.
Više od 480 milijardi plastičnih boca prodato je u svijetu 2016. godine. Kada bi ih se poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca. Po postojećim trendovima rasta, taj će broj do 2021. porasti na 583 milijarde.
Većina plastičnih boca za vodu i gazirane napitke radi se od polietilenskog-teteftalata (PET), koji se može odlično reciklirati. Prikupljanje boca i njihovo recikliranje, međutim, ni izbliza ne prate porast proizvodnje i potrošnje.
Manje od polovine boca kupljenih 2016. prikupljeno je za recikliranje, a samo ih je sedam posto pretvoreno u nove boce. Umjesto toga, većina ih završi na smetlištima ili u okeanima.
Između pet i 13 miliona tona plastike godišnje završi u okeanima i progutaju ih morske ptice, ribe i ostali organizmi. Do 2050. godine u okeanima će po težini biti više plastike nego riba, sudeći po istraživanju fondacije Ellen MacArthur.
Stručnjaci upozoravaju da je plastika već našla put do ljudskog prehrambenog lanca.
Naučnici sa univerziteta u belgijskom Gentu nedavno su izračunali da ljudi koji vole plodove mora godišnje u sebe unesu 11.000 sitnih komada plastike. Prošle je godine u analizi univerziteta u Plymouthu otkriveno da je u trećini ulovljene ribe u Britaniji pronađena plastika, uključujući bakalar, skušu i razne školjke. Aktivist za zaštitu okoliša Hugo Tagholm kaže da su brojke poražavajuće.
“Kriza zagađivanja plastikom jednaka je klimatskoj, jer plastika zagađuje svaki prirodni sistem i sve više organizama na Zemlji”.
Zabrinutost za zagađivanje okeana posebno je velika. Prošli su mjesec naučnici pronašli gotovo 18 tona plastike na jednom od najizolovanijih svjetskih ostrva, nenaseljenom koraljnom atolu u južnom Pacifiku. Plastika je stigla i do udaljenih arktičkih obala, otkriveno je u odvojenoj studiji.
Većina plastičnih boca proizvodi se za vodu, a Kina je najodgovornija za porast potražnje. Kineska potražnja iznosi četvrtinu svjetske.
“Kina je ključna zemlja za razumijevanje porasta globalne prodaje PET boca”, rekla je Rosemary Downey iz Euromonitora.
“Iza toga stoji proces urbanizacije i želja za zdravijim životom, odnosno zabrinutost kvalitetom vode iz vodovoda”, kazala je Downey.
Najviše plastičnih boca proizvode najveći brendovi u toj industriji. Coca-Cola je odgovorna za 100 milijardi plastičnih boca godišnje ili 3.400 svake sekunde. Greenpeace tvrdi da šest najvećih kompanija gaziranih napitaka i vode u prosjeku imaju samo 6,6 posto recikliranih PET boca u svojim proizvodima.
