U Njjemačkoj više od polovine ljudi živi u iznajmljenim stanovima – to je daleko najveći procenat u Evropi. Stanarine za sve više ljudi predstavljaju nepodnošljiv izdatak, a vlast je nemoćna da zaustavi skok kirija.

U Njemačkoj raste gnijev stanara zbog sve većih kirija. Ovog proljeća su desetine hiljada ljudi izašle na ulice da protestuju. Sve je više zahtjeva da se nešto učini, da se uvede ograničenje cijena, da se oduzmu nekretnine velikim firmama koje izdaju stanove kako bi njihov posao preuzela država i tako dalje.

Prema najnovijoj studiji koju je naručio poslanički klub Ljevice u Bundestagu, kirije su se u posljednjih pet godina povećale za 11,4 odsto.

Gde su stanovi naročito skupi?

Na prvom mjestu je Minhen gdje iznajmljen kvadratni metar stambene površine košta gotovo 18 eura u prosjeku – dakle za stan od sto kvadrata plaća se 1.800 evra bez režija. Drugi je Frankfurt sa 14,2 eura a na trećem mjestu je Štutgart sa nešto manje od 14 eura po kvadratnom metru. U Berlinu je trenutno projsečna cijena 6,72 eura po kvadratnom metru, a najpovoljniji je Varštajn u Sjevernoj Rajni Vestfaliji sa 4,64 eura po kvadratnom metru.

Zašto je tako malo stambenog prostora sa povoljnom cijenom?

Mnogi stanovi koji su nekada bili u javnom vlasništvu sada su u rukama koncerna. Tako je, na primjer, grad Drezden 2006. godine prodao sve stanove kojima je raspolagao i tako jednom potezom vratio svoje dugove koji su iznosili 741 milion eura.

Vonovia, najveći njemački koncern koji izdaje stanove, ima više od 300.000 stambenih jedinica. Jedan od njegovih ciljeva je, kako kaže Suzane Heg, profesorka za geografsko istraživanje gradova iz Frankfurta, „da stalnim povećanjem kirija ostvari dobit koja se prebacuje akcionarima“.

Drugi važan razlog za stalno povećanje cijena je povećanje potražnje, tako da je ponuda, naročito u centralnim zonama metropola, postala vrlo oskudna. „Gotovo polovina svih studenata upisanih u jednoj godini u Njemačkoj studira u velikim gradovima“, kaže Heg.

Kakvim instrumentima raspolaže vlast?

Država – što savezna, što pokrajine – do kraja mandata vladajuće koalicije namjerava da oživi javnu stanogradnju sa pet milijardi eura. No, problem je u tome što ograničenje visine kirija ne važi zauvjek; posle nekog vremena njemu ističe rok – to je 2018. bio slučaj sa gotovo 49.000 stanova. Ali sagrađeno je samo 27.000 javno dotiranih socijalnih stanova. To znači da imamo 22.000 stanova manje – za koje se ne traže previsoke kirije.

Savez njemačkih stanara DMB traži da se godišnje gradi 80.000 socijalnih stanova i 120.000 stanova za iznajmljivanje za koje kirije neće biti previsoke. Savez kritički upozorava da se gradi previše skupih i luksuznih stanova, a gradi se oko 25 odsto stanova manje nego što je potrebno.

Ograničenje visine kirije

Od leta 2015. u Njemačkoj je visina kirija ograničena tako da one pri sklapanju prvih ugovora o iznajmljivanju stana ne smiju da prekorače „uobičajenu vrijednost u kvartu“ za više od deset odsto. To ograničenje važi samo u mjestima na kojima vlada „zategnuta situacija na tržištu stanova“. No koja su to mjesta – o tome odlučuju savezne pokrajine, svaka za svoje područje. A od te mjere su izuzeti novosagrađeni stanovi, sanirani stanovi ili oni u kojima je kirija već bila visoka.

Stambeni dodatak

Od 2020. godine, građani sa slabim primanjima će imati pravo na reformisani stambeni dodatak – dio kirije koji nekom plaća država. Ta mera će obuhvatiti oko 600.000 domaćinstava. Visina stambenog dodatka će svake dvije godine biti nanovo izračunavana u skladu sa realnom situacijom. Doduše, ovu meru treba još da potvrdi i Vijeće saveznih pokrajina, jer stambeni dodatak plaćaju pola-pola savezna država i pokrajine.

Stambeni dodatak mnogima može da olakša život, ali ne rešava probleme manjka stambenog prostora.

Oduzimanje nekretnina koncernima

Građanska inicijativa Berlina je Senatu ovog grada-pokrajine predala peticiju kojom se traži oduzimanje stanova velikim koncernima. To bi značilo da bi država zapravo natjerala koncerne da joj te stanove prodaju kako bi sama mogla da ih iznajmljuje po pristupačnim cijenama. No, ta vrsta „nacionalizacije“ je pravno sporna i pitanje je da li bi uopšte dovela do razumnog rješenja s obzirom da bi to bio proces koji bi se otezao godinama.

Embargo na povećanje kirija

Berlinski Senat bi uskoro mogao da donese odluku o zabrani povećanja svih kirija u narednih pet godina. To Stranka ljevice traži za čitavu Njemačku. No, u prestonici bi taj potez mogao da se pokaže kao kontraproduktivan, jer bi zabrana morala da stupi na snagu određenog dana, i očekuje se da bi zato stanodavci prije toga već preventivno podigli cijene…

Njemački savez stanara traži da se zemljišta u javnom vlasništvu više ne prodaju, kako bi investitori mogli jevtinije da grade. Tako bi i kirije bile priuštive.

Izvor: DW