Broj kartičnih plaćanja u eurozoni više se nego udvostručio u deceniji, jer potrošači sve više negoduju zbog gnjavaže sa nošenjem novčanica i kovanica, pokazuju posljednji statistički podaci Evropske scentralne banke.

U 2018. godini kartično plaćanje činilo je gotovo polovinu ukupnog broja bezgotovinskih plaćanja na području jedinstvene valute.

Kreditni transferi i direktna zaduženja bili su drugi i treći najčešći način gotovinskog plaćanja, čineći otprilike 23%, dok su e-novac i čekovi zajedno iznosili oko sedam posto.

Međutim, relativna popularnost svake vrste platnih usluga i dalje uvelike varira u zemljama eurozone. U 2018. godini kartična plaćanja činila su nešto više od 70% svih bezgotovinskih plaćanja u Portugalu, u poređenju s oko 23% u Njemačkoj.

Statistički podaci pokazuju da se broj plaćanja karticama potrošača i preduzeća u posljednjoj deceniji više nego udvostručio, prosječno 121 plaćanja karticom po glavi stanovnika u 2018. u poređenju s 56 u 2008.

Međutim, prosječna vrijednost svakog plaćanja karticom kontinuirano opada, s 54 eura u 2008. na 44 eura u 2018. godini.

Opet, velike razlike pojavljuju se među državama članicama, na primjer, Finci koriste svoje kartice pet puta češće nego ljudi koji žive u Njemačkoj i šest puta češće od ljudi u Italiji, prenosi Indikator.ba

Zanimljivo je da je prosječna vrijednost godišnjeg podizanja gotovine u eurozoni takođe porasla, s 1.925 eura na 2.082 eura po kartici između 2008. i 2018. godine.

Većina je zemalja doživjela sličan trend, ali uz znatne razlike u vrijednosti povlačenja. Na primjer, prosječno godišnje podizanje gotovine po kartici u Austriji bilo je gotovo četiri puta veće od protivvrijednosti u Luksemburgu i gotovo dvostruko više od prosjeka eurozone.