PKCG: Umjesto ograničavanja marži stvoriti uslove za rast produktivnosti

Potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović, učestvovao je u radu 31. sjednice Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u cilju predstavljanja stavova privrede na set predloga zakona kojima su planirane reforme definisane Nacrtom fiskalne strategije Crne Gore 2024-2027, saopšteno je iz Privredne komore Crne Gore.

Ističu da je na današnjem zasijedanju, Vujovič uz afirmativnu ocjenu snižavanja troškova rada za privrednike, podsjetio je na par vrlo značajnih činjenica: da rast zarada koji je veći od rasta produktivnosti neminovno dovodi do povećanja cijena, odnosno inflacije, da će indirektni efekti ipak dovesti do povećanja budžeta za zarade kod poslodavaca jer će se, po osnovu hijerarhije i sistematizacije radnih mjesta, zarade morati svima procentualno povećati, kako bi se zadržao dobar kadar.

“Predviđenim mjerama utiče se na tržište rada, a privrednici upravo kao glavnu biznis barijeru navode nedostatak radne snage. Ovim mjerama povećaće se i zarade u javnom sektoru, koje su veće nego u privredi, što dovodi do odlivanja kadrova iz privatnog u javni sektor. Paradoksalno, ali je tako i privreda mora da obezbijedi zarade i sebi i javnom sektoru”, saopštio je Vujović.

U saopštenju se dodaje da primjena kreiranih politika prije par godina dovela je do inflacije, ali se tada krene u stigmatizaciju privrednika.

“Pa se protiv njih Vlada bori ograničavanjem marži, dok analiza koju je uradio tim profesora sa Ekonomskog fakulteta u Podgorici pokazuje da ograničavanje marži ne kreira deflaciju. To je dokazano i u sličnim akcijama u regionu. Analiza je dostupna Vladi, treba da se prouči i razmotre njeni nalazi. Ključno je razvijati sistem koji će omogućiti veću produktivnost rada, administrativni potezi bez rasta produktivnosti neće dati očekivane rezultate”, navodi se u saopštenju.

Razlog inflacije u prethodnom periodu Vujović je, kako dodaju, potkrijepio egzaktnim podacima.

“Naime, u 2023. rast zarada u trgovini u odnosu na 2021. bio je 30 odsto, u istom periodu rast uvoznih cijena je bio 29,1 odsto a rast produktivnosti svega 4 odsto”, ističe Vujović.

Slični Članci

Morate Pročitati