Članovi Odbora Udruženja banaka i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore juče su na sjednici podržali donošenje zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju.

Oni su poručili da bi trebalo razmisliti o doradi ili promjeni nekih rješenja iz zakona, s obzirom na to da znatno mogu uticati na implementaciju, a samim tim i ostvarivanje ciljeva.

Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, koji je u formi nacrta, trebalo bi da doprinese smanjenju nekvalitetnih kredita (NPL) u Crnoj Gori, koji su prema podacima Centralne banke na kraju prošle godine iznosili 448,7 miliona eura.

Model

Generalna direktorica Direktorata za finansijski sistem i unapređenje poslovnog ambijenta Ministarstva finansija Bojana Bošković rekla je da se juče završila javna rasprava o nacrtu zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju koji tretira pitanje NPL-a, odnosno kredita čija otplata kasni.

– Zakon je dio „podgoričkog modela“, kojim se uz pomoć Svjetske banke pokušava riješiti pitanje kredita koji kasne sa otplatom u Crnoj Gori. Zakon je dobrovoljnog karaktera, što znači da dužnici i povjerioci u njega ulaze na dobrovoljnoj osnovi, dakle ako se dogovore – kazala je Bojana Bošković.

[widgets_on_pages id=”Baner”]

Ona smatra da je ključni benefit zakona što izmješta pitanje dužničko-povjerilačkih odnosa van suda, pa je samim tim postupak jeftiniji.

– Da bismo podstakli i dužnike i povjerioce da uđu u ovaj proces dali smo i neke olakšice koje se tiču poreskih podsticaja – rekla je Bošković.

„Podgorički model“ podrazumijeva tri faze.

Prva je bila pilot projekat koji je sprovela Centralna banka u saradnji sa SB i njihovim konsultantima u koji je ušlo nekoliko banaka i njihovih dužnika, kako bi se procijenilo da li krenuti u taj proces i kakve podsticaje i zakonska rješenja obezbijediti da bi on bio održiv. Bojana Bošković je saopštila da je druga faza priprema zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju i izmjena regulative CBCG, a treća faza implementacije.

Ona je, objašnjavajući procedure koje zakon propisuje, kazala da dužnik koji je na primjer uzeo kredit i nije ga vratio treba da pokrene inicijativu prema svojoj banci, kako bi se razmotrilo da li su obje strane zainteresovane da uđu u proces van suda.

– To podrazumijeva da zajedno angažuju nezavisnog eksperta koga oni procijene da može da im pomogne u identifikovanju tačnog iznosa njihovih potraživanja i da odu u Centar za posredovanje da se dogovore o tome da li će zaista ući u ugovor o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju ili će poslije izvjesnih pregovora odustati -navela je Bošković.

Olakšice, kako je navela, podrazumijevaju poreske podsticaje da dužnik može da plati poreski dug u ratama. Olakšice za banku su da će ti krediti drugačije, odnosno povoljnije da se klasifikuju.

Bojana Bošković je rekla da bi, u slučaju da sve bude išlo po planu, na kraju drugog kvartala zakon mogao da se uputi Vladi na razmatranje.

Prema njenim riječima, zakon će donijeti povoljnosti i za građane s obzirom na to da su na predlog SB u zakonska rješenja ušla i fizička lica, odnosno hipotekarni krediti.

– Zakon se bazira na dobrovoljnosti, što znači da ne možemo nikoga natjerati da ulazi u taj proces ukoliko ne želi – rekla je Bojana Bošković.

Rizik

Predstavnik CBCG Miomir Ćirović rekao je da se ta vrhovna monetarna institucija u proces uključila izmjenom postojećeg regulatornog okvira.

– Radi se o izmjeni odluke o minimalnim standardima za upravljanje kreditnim rizikom u bankama, kojom je u nekom smislu pooštren sistem upravljanja rizicima kada su u pitanju NPL krediti – objasnio je Ćirović.

Banke su u tom smislu, kako navodi, obavezne da prave trogodišnje strategije postupanja sa tom kategorijom kredita i da utvrđuju godišnje operativne ciljeve.

Predsjednik Odbora Udruženja Goran Knežević iz Komercijalne banke Budva rekao je da svrsishodnost za donošenje zakona postoji.

– Evidentan je bio rast NPL-a u periodu od 2008. pa na dalje. Sada oni iznose nešto preko 18 odsto na nivou bankarskog sektora – rekao je Knežević.

On smatra i da zakon posjeduje rješenja koja ga dovode u sukob sa drugim zakonima, ali i da unosi neke institute i sistemsku infrastrukturu koja nije dovoljno zaživjela.

– Zakon na nedovoljan način propisuje šta bi trebalo riješiti podzakonskim aktima, što ostavlja širok prostor za kasnije izmjene i dopune – zaključio je Knežević.

 Kalač: Zakon ne tretira dužnike jednako

Bankarski ombudsman Halil Kalač podržao je osnovne ciljeve zakona, jer je on, kako je ocijenio, hitan i neophodan jer se posljedice globalne ekonomske krize jako osjećaju u crnogorskoj ekonomiji.

Kalač je imao primjedbe da nacrt zakona ne tretira jednako dužnike, odnosno da se građani ne tretiraju zakonom isto kao preduzeća i preduzetnici.

– Ta nejednakost se ogleda u dva elementa. Prvi je da se kod fizičkih lica zakonom tretiraju samo hipotekarni krediti, a svi ostali ne. Zakon nije dao ni mogućnost da fizička lica koriste posrednika. Treba im omogućiti korišćenje Centra za posredovanje ili drugog posrednika ako ona to žele u rješavanju dužničko povjerilačkih odnosa sa kreditorima – rekao je Kalač.

pobjeda.me