Značajan skok cijena svih građevinskih materijala, na šta su uticali poremećaji na tržištu, uslovio je neminovan rast cijene stanova, saopšteno je iz Udruženje građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore (PKCG).
“Da bi situacija bila teža, poremećaji na tržištu građevinskih materijala se nijesu mogli ni kontrolisati, niti predvidjeti. Usljed toga, privrednici iz sektora građevinstva su usporili svoje naredne korake, pa nema mnogo stanova u ponudi, na najatraktivnijim lokacijama”, rekli su agenciji Mina-business predstavnici Udruženja.
Sa druge strane, kako su objasnili, građani koji imaju novac, žele da zaštite njegovu vrijednost od evidentne inflacije, kupovinom nekretnina, tako da je evidentno veća potražnja za stanovima u proteklih par mjeseci.
“Kada posmatramo izvještaje Monstata, prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori, kada su u pitanju samo privredni subjekti za prošlu godinu je iznosila 1,22 hiljade eura i viša je 5,6 odsto u odnosu na 2020. godinu, kada je iznosila 1,15 hiljada eura”, kazali su iz PKCG.
Na pitanje da prokomentarišu trenutno stanje u građevinskom sektoru, imajući u vidu da su poremećaji na tržištu uzrokovali poskupljenje gotovo svih građevinskih materijala, iz PKCG su rekli da su se, u skladu sa kalkulacijama koje su dobili od predstavnika preduzeća u sektoru građevinarstva, samo od početka godine, cijene osnovnih repromaterijala značajno povećale.
“Došlo je do povećanja cijena goriva 35 odsto, asfalta 55 odsto, betona 20 odsto, pijeska 50 odsto, armature 40 odsto te polietilena 40 odsto”, dodali su iz Udruženja.
Najdramatičnije u oblasti javnih nabavki
Zbog situacije koja, usljed tako drastičnog skoka cijena građevinskih materijala, trenutno pogađa sektor, najdramatičnije je u oblasti javnih nabavki.
“Naime, privrednici koji su potpisali ugovore u periodu kada su cijene bile mnogo niže, nijesu u mogućnosti da nastave započete građevinske radove”, objasnili su iz PKCG.
Sa tim u vezi, PKCG je organizovala direktan sastanak privrede sa predstavnicima Ministarstva finansija i socijalnog staranja u čijoj su nadležnosti politike javnih nabavki. Na sastanku je definisano nekoliko potencijalnih varijanti za izlazak iz ovakve situacije.
Takođe, Odbor udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala je zbog nastale situacije održao i vanrednu sjednicu, sa tom temom, nakon čega je Privredna komora zaključke sa ovih sastanaka uputila najznačajnijim naručiocima u smislu javnih nabavki, upravama za javne radove i saobraćaj, sa apelom da se hitno reaguje u dijelu analize potpisanih ugovora.
“Naime, iako su predstavnici Direktorata za politiku javnih nabavki Ministarstva finansija i socijalnog staranja pokazali razumijevanje za nastale izazove, Privredna komora je smatrala da ovo pitanje zaslužuje dodatnu pažnju, ne samo naručilaca već i svih ostalih nadležnih institucija čije ostvarivanje politika zavisi direktno od uspjeha investicija putem javnih nabavki”, kazali su iz Komore.
U skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, data je mogućnost izmjena iznosa ugovora zaključenih po tenderima, koja stoji na raspolaganju naručiocima u maksimalnom iznosu do 20 odsto.
“Za sada, od naručilaca kojima je Privredna komora uputila dopise nemamo povratnu informaciju da li su počeli sa rješavanjem ovog pitanja odnosno iznalaženja održivog modela za privrednike i njihove ugovore”, zaključili su iz PKCG.
