Privrednici su na sjednici Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije zatražili da se razmotri uvođenje nulte stope PDV-a na hljeb. Time bi, kako je istakao predstavnik industrijskih pekara Damir Papić, na sastanku u Privrednoj komori, imali značajno niže cijene hljeba na policima i doprinijeli održivosti pekarske proizvodnje.

Prema njegovim riječima, minimalna proizvođačka cijena osnovne vrste vekne hljeba sa novim cijenama brašna i drugim troškovima proizvodnje ne može biti niža od 64 centa, dok bi preporučena maloprodajna cijena bila 80 centi.

On je kazao da je od početka ove godine cijena brašna porasla za više od 25%, odnosno sa 400 eura na 520-530 eura, te da po najnovijim informacijama ona danas na domaćem tržištu iznosi 700 eura po toni sa PDV-om. Dodatni problem predstavlja i blokada izvoza roba iz Srbije.

“Mi ne možemo proizvoditi nešto skuplje, a prodavati jeftinije. Cijena hljeba se može limitirati samo uz subvencionisanje određenih troškova pekara”, kazao je Papić, prenosi RTCG.

Kako navode u saopštenju PKCG, on je istakao da pored cijena brašna, na njihovo poslovanje značajno
utiču i visoke cijene energenata koji poskupljuju transport i logistiku.

Branko Pejović ispred “Zrnožita”, ukazao je da je cijena svinjskog i pilećeg mesa na tržištu za posljednjih sedam dana porasla za 60%. On je predložio da se za svinjsko meso izjednači ulazni i izlazni PDV na 7%, što bi stvorilo mogućnost da se cijene prerađevina u Crnoj Gori zadrže na sadašnjem nivou.

Prema njegovim riječima, prijeti nestašica pilećeg mesa zbog ptičjeg gripa koji je zahvatio Evropu, te apeluje na državu da mjerama pomogne domaćim proizvođačima. Nebojša Veličković, državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede kazao je da su prošle godine reagovali i u mjeri mogućeg našli rješenje da se subvencioniše proizvodnja cjelokupnog jata živinskog mesa sa 100%, a svinjskog sa 60%.

“Očekujemo da Crna Gora ovih dana bude izuzeta iz zabrane izvoza koju je uvela Srbija. Agrobudžet Crne Gore doprinosi sigurnosti poljoprivrednih proizvođača. Takođe, naveo je da imamo dovoljno
mehanizama za rješavanje problema na tržištu hrane i da nema prostora ni za kakvu paniku.

Mikan Jauković iz Pivare Trebjesa, izrazio je zabrinutost zbog prekida lanaca snabdijevanja sirovina koju koriste u svojoj industriji.

“Neophodno je da država obnovi robne rezerve i pokrene domaću proizvodnju, jer je kriza pokazala da smo izuzetno zavisni od uvoza”, kazao je on.

Rasparava o aktuelnoj situaciji uslijedila je nakon što je sekretarka Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije Lidija Rmuš prezentovala Informaciju o poslovanju u sektoru u 2021. godini.

Ona je istakla da kod subjekata iz oblasti poljoprivrede i proizvodnje hrane u prethodnom dvogododišnjem periodu nije bilo zastoja u obavljanju djelatnosti, ali se ipak uticaj pandemije odrazio na rezultate njihovog poslovanja kao što su: smanjenje produktivnosti, nedostatak finansijskih sredstava, otežana likvidnost i drugo.

“Predstoje nam veliki izazovi i privrednici moraju da rade na konkurentnosti i povezivanju, a posebno je važno sinergijsko djelovanje trgovine, poljoprivrede i turizma”, kazala je Rmuš, dodajući da je situacija dodatno usložnjena ratom u Ukrajini.

Predstavnici Ministarstva poljoprivrede prezentovali su tokom sjednice Agrobudžet za 2022. godinu, vrijedan 50,9 miliona eura, uz napomenu da je razvojni i podržani su svi sektori.