Bez kvalitetnih kadrova nema razvoja turizma, a sadašnja ponuda na tržištu rada nije adekvatna. Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore pozvao je da se do sljedeće ljetnje sezone, kroz prilagođeni zakonodavni okvir, stvore uslovi i domaće stanovništvo motiviše za rad u turizmu, te pojednostave procedure za sezonsko zapošljavanje stranaca.
Sjednicu, tokom koje je razmotrena Informacija o sezonskom zapošljavanju u sektoru turizma, vodio je predsjednik Odbora Ranko Jovović, a u radu su pored članova učestvovali ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović sa saradnicima, potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović, predstavnici Ministarstva rada i socijalnog staranja, Zavoda za zapošljavanje, Uprave prihoda i carina, Uprave za inspekcijske poslove, Uprave policije, te lokalnih samouprava i turističkih organizacija.
Predsjednik Odbora Ranko Jovović podsjeća da je Privredna komora inicirala kod nadležnih uvođenje kategorije „stalni sezonski radnik“, kako bi se motivisalo nezaposleno domaće stanovništvo da se prekvalifikuje i ima sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU.
– Potrebno je izmijeniti Zakon o radu u dijelu obavljanja privremenih i provremenih poslova i donijeti Zakon o studentskim poslovima čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije, tokom trajanja ljetnje sezone rekao je Jovović, dodajući da je izrada ili dopuna pomenutih propisa, kao i regulative koja se odnosi na zapošljavanje stranaca u toku.
Ističe neophodnost izrade nove Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori, što treba da prate centri za specijalističku edukaciju kadrova svih profila.
– Potrebno je staviti akcenat na pojednostavljenje i digitalizaciju procedura zapošljavanja, kreirati elektronski portal za registraciju sezonskih radnika, kao i implementirati čl. 81 Zakona o strancima, koji propisuje da se prilikom aplikacije za dobijanje dozvole za sezonsko zapošljavanje stranca, biometrijski podaci mogu uzeti u našim ambasadama i konzularnim predstavništvima, prvenstveno iz regiona – smatra on, dodajući da bi na ovaj način stranac došao u Crnu Goru tek kad dobije dozvolu za sezonski rad, čime bi se skratila čekanja na šalterima i smanjili troškovi poslodavca.
Jovović, je pohvalio akciju STOP inflaciji i izrazio nadu da će u narednom periodu obuhvatiti više domaćih proizvoda.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović ocijenio je izuzetno značajnim doprinos turizma ekonomiji Crne Gore i prezentova najnovije podatke o posjeti turista.
– Parametri govore o većem broju noćenja ne samo u odnosu na 2022. godinu nego i na rekordnu 2019. Sve to i zadovoljstvo turističkih poslenika i ugostitelja daje dobru osnovu za rezultate tokom ostatka godine, i nadam se da ćemo doći do 1,3 milijarde eura prihoda što bi bio fantastičan rekord i dodatni podsticaj za ekonomiju – rekao je Đurović.
Međutim, ministar kaže da ostvarenje navedenih rezultata zavisi od nas samih, te da je potrebno riješiti brojne infrastrukturne izazove koji se odnose kako na puteve, tako i na aerodrome. Najavio je mogućnost uspostavljanja novih i dodatnih linija sa Kuvajtom, Uzbekistanom, Saudijskom Arabijom, Izraelom, Francuskom, Velikom Britanijom i Poljskom. U osvrtu na temu Odbora, navodi da je nedostatak kadra nešto sa čim se suočava i Evropa, te da je jedno od rješenja traženje radnika u Indiji, Pakistanu, Filipinima i drugim dalekim destinacijama. Saglasan je da je moguće rješenje uspostavljanje instituta stalnog sezonskog radnika što je u nadležnosti Ministarstva za rad i socijalno staranje. Što se tiče ideje da se biometrija i evidencija prijavljivanja obavljaju u konzularnim predstavništvima, ministar smatra da je prethodno neophodno unaprijediti njihove kapacitete za taj posao. Dugo čekanje na prijavu radnika je veliki problem (posebno izražen u Budvi), a ministar poziva da se iznađe mogućnost kako bi zahtjevi po ovim pitanjima bili završavani u zakonskom roku od 15 dana.
Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Dragan Dašić kazao je da je do danas, za sve djelatnosti, izdato više od 10 hiljada radnih dozvola, a da se svega dva odsto odnosi na sezonsko zapošljavanje. Ukoliko se ovaj trend nastavi, dodaje on, očekuje se da će do kraja godine biti izdato blizu 40.000 radnih dozvola, što je rast veći od 10.000 u odnosu na prethodnu. Prema njegovim riječima, doprinos u ubrazavanju procesa izdavanja radnih dozvola može biti striktno poštovanje roka od 15 dana, povećanje broja izvršilaca i efikasnije dostavljanje prijava/dozvola. Najavio je otvaranje biometrijske stanice u Petrovcu do 15. maja. On je pozvao poslodavce da iskoriste mogućnost koju daje regulativa da zahtjev za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad može podnijeti i poslodavac u mjestu namjeravanog boravka stranca (čl. 79 stav 4 Zakona o strancima).
Predsjednik CTU Žarko Radulović ukazao je da Crna Gora može prihodovati mnogo više sredstava po osnovu doprinosa, ukoliko bi riješila izazove sa izdavanjem radnih dozvola za strance. On je ponovio potrebu da se uvaži zahtjev turističke privrede i odobri privremena dozvola za rad od trenutka kada se podnese kompletna dokumentacija za sezonskog radnika, te omogući poslodavcu da prijavi sezonskog radnika Upravi za prihode i carine. Time bi, smatra on, država po zaposlenom ostvarivala poreze i doprinose i za 28 dana, tokom kojih se, prema Raduloviću, prosječno čeka za rješavanje zahtjeva po ovom pitanju. Skeptičan je po pitanju, da sa postojećom regulativom, možemo blagovremeno dovesti radnika sa dalekih destinacija. On predviđa veoma dobru predstojeću sezonu, ali smatra da upravo zbog nedostatka kadra može doći do pada u kvalitetu usluge.
Vladimir Vukajlović, generalni direktor MERT-a, smatra problematičnim predlog za privremene dozvole za rad za sezonske radnike jer Zakon ne dozvoljava njihovo prijavljivanje u UPC bez matičnog broja.
Ivan Komatina, načelnik Centralnog registra u UPC, istakao je potrebu boljeg povezivanja registara između institucija, te najavio predstojeći projekat reforme poreske administracije.
Armend Milla, državni sekretar MERT-a, ponudio je kao moguće rješenje da se omogući rad stranom sezonskom radniku koji ima potvrdu da je predao potrebnu dokumentaciju, ali i potvrdu ovjerenu kod notara da je situiran kod crnogorskog poslodavca.
Ana Leković iz Ministarstva rada i socijalnog staranja podsjetila je da je za legalno poslovanje, osim dozvole za rad, stranom sezonskom radniku potrebno i da sklopi ugovor o radu sa poslodavcem, u roku od 24 sata po pribavljanju dozvole.
Marko Ćipović, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, informisao je da je u Zakon o radu potrebno uključiti dvije nove direktive EK, te da se institut stalnog sezonskog radnika treba naći u ovom propisu.
Milena Raičković, HG Budvanska rivijera, ocijenila je da je potrebno izraditi instrukciju za područne jedinice MUP-a i poslodavce za prijavu stranca za boravak i rad, a koju može podnijeti poslodavac.
Igor Vujošević, Astoria Grupa, smatra da dio rješenja za nedostajući kadar leži u ponovnom uspostavljanju obaveznih praksi za srednjoškolce i studente.
Potpredsjednik Nikola Vujović informisao je Odbor o nastojanju PKCG u pravcu razvoja kongresnog turizma koji značajno može doprinijeti produženju sezone, kao i o izazovima u primjeni zakonske regulative koja se odnosi na obaveze privrede u korišćenju intelektualne svojine zaštićene autorskim pravima.
Ministar Đurović zaključio je diskusiju riječima da ostaje dosta prostora za definisanje procedura koje bi omogućile da brže evidentiramo radnu snagu.
– Snaga je u saradnji Vlade i privrede i to je zajednički, ogroman potencijal koji moramo da iskoristimo kako bismo kroz male korake ostvarili velika djela. Moramo probati da tražimo modele, a ne prepreke i idemo u susret privredi, a ne protiv nje – zaključio je Đurović.
Tokom sjednice, predstavnik kompanije „Novi Sjever Mont“ Andrija Janković prezentovao je turističkim poslenicima ponudu bazenskih liftova za lakši ulazak u vodu osoba sa invaliditetom, starijih i onih koji su na rehabilitaciji. Riječ je o proizvodima napredne tehnologije, koji se proizvode u EU i usklađeni su sa najvišim standardima kvaliteta, te su poznati u više od 40 zemalja svijeta.
