Iskustvo i povjerenje koje Institut „Dr Simo Milošević” u Igalu ima ne samo na domaćem tržištu, već i u evropskim zemljama poput Norveške, Holandije, Švedske i Danske – uz stručni kadar – predstavlja njegovu najveću vrijednost na kojoj treba zasnivati razvoj i budućnost zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.
To je rečeno sa sjednici Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore, koju je vodila predsjednica tog tijela dr Marina Delić, uz podršku sekretarke Sanje Marković, a razmatran je i Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti. Istaknuta je potreba očivanja Instituta uz “najodrživiji i najprofitabilniji model njegovog poslovanja”.
“Institut Igalo se nalazi u izuzetno teškoj situaciji. Riječ je o ustanovi sa 73 godine zavidne tradicije, koja je nosilac programa razvoja zdravstvenog turizma i kao takva je navedena i u Strategiji pametne specijalizacije. Mislim da treba da pošaljemo jasnu poruku da ta ustanova treba da opstane u pravom smislu i obliku”, kazala je predsjednica Delić.
Generalni direktor Direktorata za projekte (IPA), inovacije, zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja mr Luka Đukanović rekao je da je problem Instituta u Igalu veoma kompleksna tema s obzirom na veličinu duga i zapuštenost objekta.
“Riječ je o vrlo važnoj instituciji i moramo sve uraditi što je u našoj moći da je vratimo na pravi put. Institut je opterećen velikim dugom između 20 i 40 miliona eura, viškom zaposlenih, a potrebna su i značajna ulaganja u infrastrukturu. Vlasnička struktura – u kojoj je i privatni vlasnik – ograničava djelovanje države u smislu zaštite konkurentnosti. Potrebna je reorganizacija i restrukturiranje društva, te promjena vlasničke strukture kako bi se Institut doveo u održivo poslovanje” zakjučio je on.
Zakon
Kada je riječ o Predlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti, istaknuto je da je on “pretpostavka stvaranja dobrog poslovnog ambijenta koji će omogućiti nesmetani razvoj zdravstvenog turizma”. Ta oblast će ovim zakonom dobiti normativno uređenje, a podzakonskim aktima će se precizirati oblici usluga zdravstvenog turizma.
“Kako se zdravstveni turizam po prvi put definiše u zakonu, Koordinacioni odbor je stava da je potrebno imati u vidu da on obuhvata kako medicinski, tako i nemedicinski turizam (tj. spa i wellness), sa čim se saglasio i zakonopisac, uz konstataciju da su ove kategorije već unijete u inovirani tekst ovog akta. Takođe, predstavnici Ministarstva zdravlja su informisali Koordinacioni odbor da je iz teksta uklonjen stav o zabrani reklamiranja usluga zdravstvenog turizma, istakavši saglasnost da bi onemogućavanje promocije u ovom segmentu predstavljalo svojevrsnu biznis barijeru”, naveli su iz PKCG.
Koordinacioni odbor je istakao da će Ministarstvo za ekonomski razvoj i turizam “biti odgovorno za kontrolu ispunjenosti standarda za prostore, opremu, kadar i usluge” za spa & wellness centre, dok će usluge koje budu pružane u tim objektima biti u nadležnosti Ministarstva zdravlja.
