Jedna švajcarska banka sa dugogodišnjom tradicijom, koja je nekako ostala ispod radara, dugi niz godina može da se pohvali sa najvećim prosječnim stopama profita za svoje klijente, oko 20 odsto. Sa druge strane ona se u posljednjih nekoliko godina našla u situaciji da se jako teško adaptira savremenom dobu.

U bankarskoj mitologiji Piktet i Cie uživa poseban status. Duže od 200 godina ova švajcarska banka je diskretno njegovala i čuvala račune najbogatijih ljudi na svijetu uz pomoć male mreže partnera.

U svojoj dvestogodišnjoj istoriji, samo su 43 pojedinca uspjela da dođu do pozicije menadžera ove banke, te je po mišljenju mnogih ova “grupa” najekskluzivnije društvo u svijetu, piše Blumberg.

Oni zajedno nadgledaju bogatstvo vrijedno više od 600 milijardi franaka, i ostvaruju nivoe profitabilnosti daleko veće od onoga što se može očekivati od banaka te veličine.

Ipak u posljednjih nekoliko godina, ovu “novčanu tvrđavu” potresa i remeti novi trend na tržištu.

Sa jedne strane, zaposleni počinju polako da napuštaju banku. U protekle dvije godine banku su napustili ključni menadžeri. Iz partnerske mreže su u septembru 2019. godine odšetali bankari zaduženi za Ruske, Izraelske i Skandinavske klijente, stavljajući na kocku imovinu vrijednu u milijardama dolara.

U srcu ovog “egzodusa” leži jedan sukob kultura. Dugogodišnji menadžeri drsko reaguju sve veći broj novih kadrova u banci koji upravljaju sa imovinom ultrabogatih. Konkretno velika eksplozija bogatstva u Aziji primorala je posle jako dugo vremena menadžere Pikteta da sa svojim konkurentima uđe u agresivnu borbu oko nove imovine.

Sa druge strane, i mlađi menadžeri polako odlaze iz banke objašnjavajući da se promjene unutar banke ne dešavaju dovoljno brzo.

Prema riječima Blumbergovih insajdera, Piktet je na raskrsnici. Suočeni sa stvarnošću savremenog svijeta, kako bi ostali lideri moraju da se adaptiraju. To znači da bi trebali da preduzimaju veći rizik i da promjene odnos sa svojim klijentima. Do sada se banka držala recepcionarskog pristupa korisnicima usluga koji traje vjekovima, ali po svemu sudeći oni sada treba da pređu na transakcioni.

Ova tranzicija može da se pokaže i više nego zahtjevnom za zaposlene koji su navikli na principe opreza i tajnosti koji je pratio Piktet kroz vjekove, ali sa sobom donosi priliku da se poslovanje banke širi na svjetskoj pozornici.

Piktet se nalazi između dva svijeta, kaže za Blumberg Pedro Arauho, istraživač na Univerzitetu u Frajburgu, koji je dugo godina istraživao švajcarske elitne porodice.

– Između starog svijeta ženevskih privatnih bankara i novog svijeta globalnih finansija, gdje žele da se predstave i rastu, a ta dva svijeta se sudaraju, dodaje Arauho.

Neophodna obnova

Prije 7 godina, tj. 2014. mijenjajući svoj legalni status, i napokon uvodeći izvještaje o svom poslovanju, otpočelo je opšte renoviranje ove banke.

Da bi se problem efikasno riješio, bilo je potrebno da se nađu novi kadrovi, i prije 3 godine su se upustili u potragu. Najbitniju prinovu su pronašli u Borisu Kolardi, koji je sa svojih 46 godina sve što tipični Piktetov bankar jeste, ali je tu došao zbog svog obilatog znanja azijskog tržišta.

Kolardi je brzo prečešljao ostale kadrove širom banke time “renovirajući” sektore za trgovanje i investiranje. Trenutno banka zapošljava 1,098 menadžera širom svijeta, dok ih je pre 5 godina bilo 740.

Nakon renoviranja kadrovske strukture, sljedeći korak je početak osvajanja Azije, novog epicentra bogatstva svijeta. Za to je bilo potrebno da se usvoje novi, ali i riskantniji, finansijski instrumenti, “struktuirani proizvodi” koji su izuzetno popularni u Aziji.

Riječ je finansijskim instrumentima koji se koriste derivatima za praćenje učinka određene imovine. Ipak, zbog negodovanja ostalog menadžmenta u banci, “napad” na Aziju se nikad nije desio, i odlučeno je da zadrže trenutnu poziciju na tržištu, i da ne pravi svoje “struktuirane proizvode”, već samo da ih preprodaje.

Azija je i mimo toga ostala najinteresantnije tržište za ovu banku, i u planu imaju da se probiju u top 10 banaka na tom kontinentu.

Abnormalne stope profita

Iako Piktet bilježi stabilan rast godinama, uspio je da izbjegne korporativizaciju kakvu su prošli njegovi konkurenti kao što su Goldman Sahs i Lazard Ltd. Poredeći ga sa “velikim” bankama, Piktet je relativno mali, ali rezultati rada ove banke se nalaze na “drugom mjestu”.

Dugi niz godina ova banka je uspijevala da ostvari povraćaj na kapital iznad 40 odsto, što je broj koji je nečuven za bilo koju modernu banku. Ikao se u posljednjih pola decenije taj broj smanjio na između 16 i 21 odsto, te profitne stope su daleko iznad konkurentnih.

Transformacija poslovanja koju su prošli 2014. godine, primorao je banku, koja je poslovala samo na osnovu ličnih kontakata svojih “zaposlenih” da se, koliko toliko, sistematizuje. Do tad njihovi bankari su potpuno nezavisno pristupali klijentima. Prema podacima u koje je Blumberg imao uvid, mnogi zaposleni u banci nisu ni imali poslovni ugovor.

Takođe, prije transformacije, Piktetovi bankari i menadžeri nisu morali svojim klijentima da prijavljuju koliko su zaradili sa njihovim novcem, niti da prijavljuju koliko je banka zaradila od tih transakcija.

Forenzički pristup bankarstvu, detalji o povraćaju profita, vrijednosti imovine, statistički izvještaji, kvote za zaposlene itd. su preraspodelili klijente na osnovu bogatstva, lokacije i nivoa aktivnosti u banci, što se mnogim menadžerima nije svidjelo.

Tokom redovne prezentacije svog učinka u februaru, izneli su ključne brojke za svoje poslovanje. Banka je prošle godine podigla nivo svog poslovanja, najvećim dijelom zbog volatilnosti usljed pandemije i povećanim brojem zainteresovanih klijenata da ulože svoj kapital.

Izvor: Blic.rs