Prema riječima terapeuta Julie Hanks, onog trenutka kada se emocionalni intenzitet i ozbiljnost vašeg ponašanja ne podudaraju sa datom situacijom – vi reagujete pretjerano. Od davnina je poznata izreka da čovjek najbolje postupa i donosi odluke ’hladne glave’, stoga ne dozvolite da vas ponesu naglašene emocije u trenutku, te da odreagujete kako ne treba, bez povoda i ’pravog razloga’.
Vođena knjigom ’Stop overreacting: Effective Strategies for Calming Your Emotions’, autora Dr. Judith P. Siegel, Hanks navodi neke njene sugestije koje se tiču preispitivanja samog sebe, na osnovu sljedećih pitanja, kako biste proverili da li imate problem sa pretjeranim reagovanjem.
Da li često:
1. Žalite za onim što ste rekli u afektu i naletu emocija?
2. Uzvraćate burno onima koje volite?
3. Morate da se izvinjavate drugima zbog svojih postupaka ili izgovorenih riječi?
4. Sami sebe iznenadite svojim nekontrolisanim reakcijama?
5. Pretpostavljate ono najgore o ljudima i situacijama?
6. Povlačite se kada se stvari emotivno ’otmu kontroli’?
Ovo je pet savjeta koji vam mogu pomoći da prevaziđete pretjerane reakcije:
1. Nemojte zanemarivati suštinu. Manjak sna, hrane i vode, kao i rekreacije i aktivnosti, mogu oslabiti vaše tijelo i um i dovesti do burnih reakcija. Postavite brigu o sebi kao prioritet, umjesto što stalno brinete o drugima, jer, vjerovali ili ne, to će vašim voljenim osobama biti o značajnije koristi, budući da neće doživljavati vaše emocionalne ’krize’ na izmaku snage.
2. Uključite se u razgovor i prepoznajte svoje emocije. Kočenje vrata, ’bura’ u stomaku, ubrzan rad srca i napetost mišića su fizički znakovi da ste u opasnosti da burno reagujete, a sve to je uzrokovano intenzivnim emocijama. Što ste više svjesni tih fizičkih znakova, bliži ste kontrolisanju svojih reakcija. Imenovanje tih osjećaja aktivira obije strane mozga i pomaže vam da sagledate situaciju, umjesto da samo naprasno odreagujete.
3. Napravite pozitivan preokret situacije. Kada ste identifikovali i imenovali osjećanja, možete ’intervenisati’ u vašim mislima. Preduslov za ovo je da ne shvatate sve lično, i ne vodite se riječima ’uvjek’ i ’nikada’, jer to prouzrokuje najgori scenario. Na primjer, ’On/ona me nikada nije volio/la’ ili ’On/ona me uvjek kritikuje’… Probajte da se fokusirate na datu situaciju, pomislite da onaj sa kim imate trenutne razmirice – ima neke druge probleme, nevezane za vas, zbog kojih se osjeća napeto i ljutito, i izbjegavajte negativno posmatranje kad god ne čujete ono što biste željeli.
4. Udahnite duboko prije nego što odgovorite. Duboko disanje usporava vaše borbene reakcije i ne dopušta da vam odgovor ’pobjegne’, omogućavajući vašem nervnom sistemu da se smiri. Ukoliko to postignete, biraćete više promišljene i produktivne odgovore koje pretenduju da riješe, a ne pogoršaju stvari.
5. Identifikujte i riješite svoje emocionalne probleme koje vučete sa sobom. Ovo se često odnosi na manjak samopouzdanja, grešaka ili problema iz prošlosti, zbog kojih se uporno ponašate na isti način u svakoj narednoj situaciji. Preispitajte sebe – da li su vaše određene reakcije povezane baš sa tom situacijom, ili sa nečim što vas muči. Prema iskustvu Julie Hanks, osjećaj odbacivanja, usamljenosti, depresije, nemoći i manjka samopouzdanja dovodi do bezrazložnih pretjeranih reakcija, koje gube smisao i suštinu, a cijeloj situaciji daju negativnu konotaciju.
