Generalni sekretar Udruženja banaka (UBCG) Bratislav Pejaković ne očekuje u 2022. godini rast kamata za fizička lica i uvjerava da će krediti za mala i srednja preduzeća biti jeftiniji, jer će se veći dio aranžmana banaka i države od 140 miliona realizovati ispod tržišnih cijena.
– Crnogorski bankarski sistem je dobro kapitalizovan, solventan i visoko likvidan. Ovo su preduslovi za nesmetano praćenje i plasiranje sredstava svim bonitetnim klijentima banaka, kao i svih dobrih projekata, bez ikakvih problema uz optimalnu cijenu u postojećim uslovima. Ne očekuje se rast kamatnih stopa, usled visoke likvidnosti, dobre pripremljenosti banaka u vidu sopstvenih sredstava, kvalitetne deponetnske baze, a prepoznata je i potreba za podršku klijentima u još prisutnom pandemijskom okruženju – izjavio je Pejaković za “Dan”.
S obzirom na to da će u ovoj godini rasti plate, očekivana je i veća tražnja za kreditima jednog dijela zaposlenog stanovništva.
– U bankarskom poslovanju važan je bonitet klijenta, procijenjeni rizik plasmana, prilivi i odlivi sredstava klijenta na kratkom i dugom roku, a povećana tražnja se podržava kako sopstvenim sredstvima tako, kvalitetnim depozitima i kreditnim linijama. Veća tražnja, ako je kvalitetna, može uticati i na smanjenje kamatnih stopa – pojasnio je Pejaković.
Precizirao je da najniže efektivne kamatne stope-EKS za kredite koji su odobreni tokom oktobra 2021. godine su imale kompanije od samo 3,64 odsto na godišnjem nivou, dok je za građane važila prosječna EKS od 7,22 odsto za pozajmice na godišnjem nivou.
– Sa sigurnošću možemo reći da će niže kamatne stope biti za mala i srednja preduzeća, gdje će veći dio aranžmana banaka i države od 140 miliona eura biti realizovan ispod tržišnih cijena tokom 2022. godine, a zaživljavanjem Garantnog fonda stiču se uslovi za dalje kvalitetnije postavke – naveo je Pejaković.
Od 1. januara kreće sa primjenom Zakon o sanaciji kreditnih institucija, kojim je predviđeno formiranje Sanacionog fonda, što će biti finansijsko opterećenje za banke.
– Prema zakonu, u Sanacionom fondu mora biti novac u vrijednosti od jedan odsto garantovanih depozita i ta sredstva se moraju obezbijediti u periodu od deset godina. Predviđeno je da banke jednom godišnje uplaćuju redovni doprinos i to do 30. juna za tekuću godinu. To jeste dodatni finansijski trošak za banke, što će umanjiti prihode, ali efekat za sistem, procijenjeno je, biće vrlo kvalitetan i osnovno je što ispunjavamo standarde EU. Podsjetio bih da banke plaćaju i premiju osiguranja na depozite Fondu za osiguranje depozita i da imaju i regulatorne troškove, pored troškova poslovanja zaposlenih, IT ulaganja, zakupa poslovnih prostora, gubitaka zbog nemogućnosti naplate potraživanja, tako da se ukupni prihodi banaka koriguju za te iznose, kao i ukupna raspoloživa sredstava za plasmane koja se umanjuje za iznos obavezne rezerve koja je instrument monetarne politike. Sve u svemu, poslovanje banaka je mnogo kompleksnije od percepcije običnog građanina, što je i shvatljivo – zaključio je Pejaković.
Nijedna banka nije ugrožena
Na pitanje da li u ovom trenutku ima banaka kojima je potrebna pomoć iz Sanacionog fonda, Pejaković je odgovorio da se u ovom trenutku ne prepoznaje situacija u kojoj bi takav fond trebalo da reaguje.
– Prema raspoloživim informacijama, tek završenoj AQR vježbi, gdje su nezavisni međunarodni revizori u skladu s najnovijim priručnikom Evropske centralne banke napravili uvid u kvalitet poslovanja crnogorskih banaka, nema ni naznake ugroženosti bilo koje banke u našem sistemu. Zakonom o sanaciji banaka definisano je u kojim slučajevima se aktivira reakcija predstavnika Sanacionog fonda na upozorenje regulatora. Sve je sistemski definisano, koji pokazatelji se sagledavaju i u kojem stadijumu se povlače koji koraci. Sanacioni fond je preventivno i korektivno tijelo, a na sreću, u ovom trenutku ne prepoznaje se situacija u kojoj bi takav fond trebalo da reaguje – pojasnio je Pejaković.
Izvor: Dan.co.me
